Krimska baština Rusije
Komisija Društvene komore RF za kulturu i dalje kurira sistem zaštite kulturne baštine na Krimu. Početkom maja će biti održan drugi dolazak njenih predstavnika na to poluostrvo.
Njihov je cilj da prouče stanje istorijsko-kulturnih spomenika i njihovih zaštićenih zona, odnosno, više od 10 hiljada objekata. Za 23 godine, tokom kojih je Krim bio deo nezavisne Ukrajine, u sferi očuvanja krimske baštine je došlo do promena, nažalost, ne na bolje.
U aprilu tokom našeg prvog dolaska članovi Komisije za kulturu su posetili Simferopolj, Bahčisaraj, Sevastopolj, Balaklavu, Foros, pregledali istorijsko-kulturne spomenike duž južne obale Krima. Skoro svuda je ista slika: u zaštićenim zonama spomenika su izgrađeni kotedži, njihove teritorije su smanjene na minimum. Naprimer, zona toliko poznatog arhitektonskog spomenika, kao što je Livadijski dvorac u Jalti, iznosi… jedan metar uz perimetar ograde, te ne obuhvata Livadijski park. Prema mišlenju predsednika Komisije za kulturu Pavla Požigajla, «ako se sprovede pravna revizija čitave ove teritorije sa građevinama, one su za 90 odsto nezakonite, zato će biti pravo da nešto bude srušeno». Postoje mesta, gde su pod hitno potrebne odlučne akcije. Kao primer je Pavel Požigajlo naveo čuveni od sovjetskog doba međunarodni dečiji logor «Artek» blizu Gurzufa.
- Artek je u odličnom stanju. Niko nije posegao na ovaj logor, ni za izgradnju nečega blizu. Međutim, na planini Aju-Dag, kada se gleda iz Arteka planina Medved, levo se vidi veliko naselje, koje se sastoji od kotedža. Nije dobro da bi iznad dečijih igrališta živeli neki ljudi, nije to pravo. A da ne govorimo o pogledima na prirodne lepote…
U perspektivi će istorijsko-kulturni spomenici Krima ući u jedinstveni državni registar objekata kulturne baštine naroda Ruske Federacije. Za sada su oni tobože ničiji: Ukrajini ne pripadaju – zaštićeni od strane Rusije se još nisu našli. U vezi sa time je član Društvene komore RF Konstantin Mihajlov oglasio predlog Komisije za kulturu:
- Smatramo da u naredno vreme mora da bude usvojen akt u ime RF, koji bi oglasio da sva baština Krima, svi spomenici kulture, arheologije, istorije, koji su bili pod zaštitom države u stanju za 18. mart 2014. godine, nalaze se pod zaštitom zakonodavstva RF. Znamo da se takav akt priprema. Što brže on bude usvojen i objavljen, to je bolje. Moramo da što pre usvojimo tu pravnu zaštitu baštine Krima i Sevastopolja.
Kao ruskim regionima Krimu i Sevastopolju predstoji da se podignu na novi stepen ekonomskog razvoja. Kao što je poznato, to može i da doprinese razvoju i ugroze istorijsko-kulturne teritorije. Konstantin Mihajlov skreće na to posebnu pažnju.
- Svakako, sve to mora da bude pod zaštitom pri realizaciji velikih investicionih projekata, koje očekujemo, da ne bi izgradnja mostova, puteva, novih hotelskih kompleksa ili kompleksa za odmor vodila uništavanju te baštine. Zato je neophodno ne samo stvoriti istorijsko-kulturni bazični plan, već ga pružiti građevincima i razrađivačima šema teritorijalnog planiranja da bi se pridržavali tog plana, svesni, gde mogu da grade novo, a gde je to nemoguće.
Predstojeći majski obilazak Krima od strane članova Komisije za kulturu, verovatno će dopuniti spisak predloga i preporuka od strane Društvene komore RF. Objekti pregleda će ovog puta biti gradovi Sudak, Koktebel, Teodosija, Kerč i Evpatorija.
Olga Bugrova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: monuments-crimea.gov.ua/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- spomenik
- arheologija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















