NATO: Rumunija čekala SAD 60 godina
U rukovodstvu NATO-a poslednjih godina stalno govore da Pentagon namerava da ojača vojno prisustvo SAD u različitim regionima sveta. Pored toga, danas je glavno, kako tvrde Brisel i Vašington, aktivizirati odbrambenu saradnju među saveznicima.
SAD pokušavaju da ubede evropljane da oni stalno misle o energetskoj bezbednosti starog kontinenta i o tome kako da zaštite tranzitne maršrute i objekte infrastrukture.
Jasno je da je geografski položaj Evrope krajnje važan za podršku dejstava SAD u Africi, na Bliskom Istoku i u Centralnoj Aziji. Takođe ne treba zaboraviti glavni faktor — trgovinski put preko Altanskog okeana donosi Amerikancima 4 triliona dolara. U tome izgleda leži glavni razlog američke težnje da se utvrde u Evropi jednom zauvek.
Sada se NATO proširio do najvećeg u svetu globalnog vojnog bloka. U poslednjih 15 godina alijansa je vodila tri prava rata na tri kontinenta — u Evropi (Jugoslavija 1999.), u Aziji (Avganistan) i u Africi (Libija 2011.). Posle završetka operacije Milosrdni anđeo, u NATO je bila primljena prvo Slovenija (2014. godine), a zatim Hrvatska i Albanija (2009).
Posle raspada Varšavskog ugovora Pentagon je brzo iskoristio ”srećan trenutak”. U Istočnoj Evropi u vreme hladnog rata bila je formirana jedna od najboljih vojnih infrastruktura — aerodromi, poligoni, pomorske bze, sistem komunikacija i tako dalje. Amerikanci su rešili da sve to preuzmu ”u svoje ruke”. Ne potrošivši ni centa, SAD su dobile ono u šta su bivše socijalističke zemlje uložile nekoliko stotina milijardi dolara.
Vrlo povoljan posao. Prve su predložile svoje usluge vlasti Rumunije. Još na početku bojevih dejstava u Iraku i Avganistanu one su dale ratnom vazduhoplovstvu SAD aerodrom Mihail Kogelničanu. 2005. godine rumunski predsednik Trajan Besesku je izjavio: Čekali smo Amerikance više do 60 godina.
Rumunija je zatim dala na ”upravljanje” SAD još tri politona — Babadaga, Činka i Smirdan. Početkom februara 2010. godine Vrhovni savet odbrane Rumunije (CSAT) — najviši organ vlasti u zemlji koji odgovara za nacionalnu bezbednost i odbranu, odobrio je predlog SAD o tome da na svojoj teritoriji razmesti elemente budućeg globalnog sistema PRO. Američka PRO u selu Deveselu koštaće 400 miliona dolara i biće puštena u rad 2015. godine. To će biti zemaljski kompleksi sa raketama-presretačima SM-3 tipa Bloks 1 B. Istina, radarskih uređaja u Rumuniji neće biti.
U celini, Rumunija sada nije prosto država na granici EU i Rusije i nije prosto član NATO-a. Bukurešt je čvrsto uveren da veliki biznis sa njegovim milijardama dolara želi da se pozabavi strateškim investicijama. Vašington je odlično proračunao sve nijanse ”rumunskog posla” - preko Bukurešta Amerikanci se sve više približavaju Rusiji.
Konstantin Kačalin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/Joint Force Command Lisbon/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
- Povezane teme
- NATO
- geopolitika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















