
Zatvoreni Muzej Lengli u Virdžiniji čuva kopiju „Doktora Živaga“ u izdanju CIA
U zatvorenom muzeju Lengli, država Virdžinija, SAD, predstavljen je dokaz o umešanosti CIE u prevod i izdavanje romana „Doktor Živago„ Borisa Pasternaka.
Agencija Federalne Vlade SAD poverila je Olivijeu Noksiu, dopisniku onlajn reusra Yahoo. da slobodno raspolaže slajdovima eksponata muzeja. Na jednom od slajdova je snimljena knjiga koju je u Francuskoj 1959. g. objavio pariski izdavač „Svetsko izdavačko društvo „ (Societe d'Edition et d'Impression Mondial).
Na dnu slajda stoji zapis:
“Kopija originalnog izdanja na ruskom jeziku „Doktora Živago“, koju je tajno objavila CIA“.
Na prednjoj korici knjige je naziv romana na ruskom jeziku, dok je na zadnjoj strani korica data informacija da je delo štampala u Francuskoj američka obaveštajna služaba, CIA.
Posle tog izdanja, tokom dužeg vremenskog perioda u kontinuitetu je obelodanjivan ne mali broj informacija o umešanosti Centralne Federalne Aencije SAD u izdavanje „Doktora Živaga„ što je svakako doprinelo da roman dobije Nobelovu nagradu za književnost.
Međutim, CIA nikad nije potvrdila svoju umešanpst u objavljivanje „Doktora Živaga. “
Podsetimo da je pre četiri godine prilikom obeležavanja 120. godišnjice Pasternakovog rođenja dopisnik Ruske telegarfske informativne agencije pozivajući se na zakon o slobodnoj dosptuposti informacijama od javnog zanačaja zatražio od CIE i Federalnog biroa SAD pristup arhivama koje se odnose na autora „Doktora Živaga“. Kao odgovr su mu pružili na uvid kopije različitih dokumenate o ovom predmetu, ali o tome da je Pasternakov roman tajno publikovla sama uprava CIE, što je sada potvrđeno, u tim materijalima stavljenim tada na uvid ruskom nvinaru, nije bilo ni jedne reči.
Olivije Noksa, koji je odavno radio u novinarskom pulu pri Beloj kući, najednom je dobio poziv u Lengli, u zatvoreni privatni muzej CIE, gde je snimio reportažu i zbližio se sa saradnikom Toni Hajlijem koji odgovara za čuavanje arhiva.
Za vreme svoje posete muzeju Lengli novinar je posebnu pažnju obratio takvim eksponatima kao što je „Automat Osame ben Ladena„.
Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















