
Večna Rusija na Azurnoj obali
Živi tragovi ruske istorije
Azurna obala odavno nije samo mesto odmora i zabave, ovde su živi tragovi ruske istorije. Mitovi i legende vezani su sa „velikokneževskim vozom„ čiji su putnici na zlatnoj obali sagradili raskošne vile. Volele su romantične parkove i plavo more: Gogolj, Lav Tolstoj, Čehov i drugi ruski velikani. Uspomene na svoj boravak ovde ostavili su Pavlova, Nižinski, Šaljapin, mladi Balančin.
Zahvaljujući umnogome i Rusima, Kan je od ribarske selendre postao ono što je danas
Zahvaljujući umnogome i Rusima, Kan je brzo promenio svoj izgled: od ribarskog seoceta za koje je malo ko znao, preobratio se u kosmopolitski grad.
Na Francuskoj rivijeri uvažavaju rusku istoriju i nije slučajno što je baš Kan odbaran za Festival ruske umetnosti.
Stoga kraj kalendarskog leta žitelji Kana nazivaju „ruski praznik“. Na ovaj praznik ovde dolaze svi iz Francuke i okolnih zemalja kojima je draga ruska umetnost i Rusija. Za njih muzički zvuči i sama reč Rusija, pa zvanična politika Pariza, ma koliko ona bila uperena protiv Moskve, nikad nije uspela da preokrene oduševljenje Francuza ruskom umetošću i zemljom Rusijom.

Bogat program višežanrovskog Festiavala 2014.
Festival ruske umetosti na Azurnoj obali biće kao i dosad višežanrovski i obuhvatiće koncerte, filmske projekcije, izložbe, ulične igrokaze...
I organizator je „višežanrovski„: Direkcija međunarodnih programa uz podršku Ministarstva kulture, Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Ruskog fonda kulture, gradske uprave Kana, Dvorca festivala i kongresa koji su zajedno napravili perspektivnu festivasku strategiju.
Nastupi legendarnih kolektiva
Na kanskim scenama su nastupali mnogi legendrani kolektivi: Balet Boljšog teatra i najbolji simfonijski orkestri, hor „Pjatnjicki„, veliki ansambli - „Aleksandrov„, “Igor Mojsjev„, Mihail Godenko“, dagestanska „Ljezginka„, ruska „Berjoska„. Radovi eminetnih majstora poput Ernesta Neizvesnog i Zuraba Ceretalija našli su se pored radova iz „modernih radionica„ i samoukoh čudotvoraca mašte i ruku, narodnih stvaralaca iz svih regiona ogromne Rusije.
Izložba posvećena Prvom svetskom ratu - oživljavanje letopisa herojske epohe
Festival 2014. biće otvoren izložbom „Rusija i Prvi svetski rat: heroizam, samopožrtvovanje, milosrđe„ sa eksponatima iz zbirki Državnog centralnog muzeja savremen istorije Rusije i privatnih kolekcija
Na izložbi će hronikama, dokumentima, artefaktima biti oživljen letopis herojske epohe.
Dani ruskog filma na festivalu je posbena priča, jer, kao što je poznato, Kan je prestoni grad svetskog filma. Gledaocima će biti ponuđen repertoar filmova snimljenih tokom pola veka - od „Idiota„ Pirjeva sa kraja 1950-ih godina do „Podubnog„ Gleba Orlova iz najnovije ruske produkcije.
Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















