Hrana iz Srbije postaje uobičajena pojava u ruskim trgovinama
Na upravo proteklom sajmu hrane u Moskvi je učinjen još jedan važan korak u naporima da se suštinski poveća srbski izvoz na rusko tržište, na kome je posle uvođenja zabrane za evropske kompanije, ostao ogroman upražnjeni prostor koji naprosto vapi za skoro svim prehrambenim proizvodima, a pogotovo za onima iz Srbije, što nesumnjivo predstavlja šansu za sklapanje mnoštva unosnih poslova.
Dakle, na 23. Međunarodnom sajmu prehrambenih proizvoda, koji je u glavnom gradu Rusije održan pod zvaničnim nazivom „Svet hrane – 2014“, na kome je svoju produkciju predstavilo 1600 izlagača iz stotinak zemalja sveta, bile su prisutne i 22 firme iz Srbije, koje su po rečima srpske ministarke poljoprivrede Snežane Bogosavljević-Bošković, već na početku privukle veliku pažnju posetilaca, „što treba iskoristiti u pravcu jačanja naše ekonomije“, a takođe je naglasila i to da je moskovski sajam izuzetno važan zato što predstavlja mogućnost jačanja privrednih veza kroz razmenu kontakata, znanja i iskustava.
Inače, značaj ove manifestacije se između ostalog vidi i po tome što je na njoj bio prisutan još jedan član srpske vlade, odnosno ministar privrede Željko Sertić, koji je podvukao da „Srbija nikada do sada nije bila ovako predstavljena na jednom sajmu kako je to urađeno sada u Moskvi“, i dodao da je cilj Srbije povećanje kapaciteta i podsticanje izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na rusko i ostala tržišta širom sveta. Međutim, da podmirivanje makar malog dela ogromnog ruskog tržišta neće biti nimalo lak zadatak, potvrdilo je njegovo zapažanje da se već na samom početku sajma u Moskvi pokazalo da potražnja prevazilazi trenutne srpske proizvodne kapacitete.
Drugim rečima, to znači da Srbija bukvalno nije u stanju da isporuči onoliko mnogo robe, koliko su kupci u Rusiji već u ovom času spremni da kupe. Naravno, pri tom se odmah postavlja pitanje – šta je u Srbiji potrebno učiniti da bi se znatno povećale proizvodne mogućnosti, da bi se potom srbski proizvodi u velikim količinama mogli ubacivati u otvorene čeljusti gladnog ruskog tržišta, koje je spremno da proguta sve što se u njih ubaci? Elementarna logika nalaže da bi domaćim proizvođačima pomogle razne državne mere, ali to je upravo ono što je Evropska unija na vrlo direktan način zabranila Srbiji, kada ju je nedavno upozorila da se uzdrži od novih izvoznih podsticaja, kredita i garancija u svrhu povećanja izvoza na rusko tržište, čime joj je zapravo oduzela mogućnost da izvuče punu ekonomsku korist iz postojeće situacije i ostvari velike prihode.
Pa ipak, poslednji podaci govore da je izvoz srbskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Rusku Federaciju u prvoj polovini ove godine veći za skoro 70 procenata u odnosu na prošlu godinu, što uliva nadu u mogućnost još mnogo većeg izvoza. U svakom slučaju, ovaj 23. Međunarodni sajam prehrambenih proizvoda u Moskvi, na kome je dvadesetak domaćih kompanija bilo zasuto ponudama za buduću poslovnu saradnju, predstavlja put u dobrom pravcu, jer to znači da srbska hrana na rafovima ruskih supermarketa uprkos svemu postaje uobičajena i sve češća pojava.
Ratko Paić,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















