Početna stranica > Novosti
Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »
Bez Lisabonskog ugovora moguć i raspad BiH
05.10.2009. god.
Potreba za evropskom spoljnom politikom koja bi bila jasnija i orijentisana na konkretnije ciljeve gotovo nigde nije tako izražena kao u Bosni i Hercegovini - poprištu najkrvavijeg rata u evropskoj savremenoj istoriji, zemlji koja je u isto vreme divlja, očaravajuća i duboko podeljena.
Ako 14 godina posle rata u kom je bilo 100.000 poginulih ljudi još imaju nekih snova, ti snovi su vezani za Evropu. Ali, iako je Sarajevo od Beča ili Rima udaljeno samo nekoliko sati leta avionom, tu razdaljinu je teško preći. Zbog slabog napretka u sprovođenju reformi Bosanci su izostavljeni iz nedavnog plana za ukidanje viza građanima Balkana koji će putovati u EU.
Da li će ovaj vakuum u kom se bosanska politika nalazi popustiti, delimično zavisi i od ishoda irskog referenduma od petka o Lisabonskom sporazumu. Ako bi 27 članica EU ratifikovalo i počelo da sprovodi ovaj sporazum, to bi u dobroj meri uskladilo spoljnu politiku EU i doprinelo bi njenom preobražaju u istinsku globalnu silu. Istovremeno, to bi značilo i kraj veta Francuske i Nemačke na dalje proširenje, što bi značajno ohrabrilo zemlje zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu.
„Sporazum iz Lisabona bi ovde nesumnjivo doneo promene“, smatra visoki predstavnik EU Valentin Incko. „On bi doneo snažan zrak nade u nastavak procesa proširenja i značio bi da je EU pronašla mehanizme koji su joj potrebni za rešavanje problema, da govori jednim glasom i da može da ponudi bolju perspektivu“.
Za sada je, međutim, Bosna i Hercegovina na glasu kao zemlja u kojoj EU beleži neviđeno loše rezultate - uz istovremeno ulaganje neviđeno velikih količina novca - mada se u principu ne može požaliti da oskudeva u instrumentima za usmeravanje budućnosti ove zemlje. Tu su vojne snage koje broje 2.000 pripadnika, policijska misija, specijalni predstavnik, velike materijalne investicije i uticaj na domaće političare koji su za pridruživanje EU.
U praksi, međutim, Bosna i Hercegovina ilustruje sve nedostatke Evropske unije. Misija EU u Sarajevu ima četiri zasebne kancelarije, čiji funkcioneri gotovo svakodnevno održavaju sastanke jedni sa drugima, sa osobljem 20 ambasada pojedinačnih zemalja EU u Sarajevu i sa predstavnicima međunarodnih tela. EU u Bosnu ulaže najmanje dvostruko više novca nego ma koja druga zemlja, uključujući i SAD, ali ako neko želi nešto da obavi, odlazi u ambasadu SAD - zato što SAD govori jednim glasom i ne treba im 18 meseci da obave svaku, makar i najmanju stvar. „Bosna je disfunkcionalna“, smatra bivši visoki predstavnik, Britanac Pedi Ešdaun, „ali nije toliko disfunkcionalna kao Brisel“.
Ukoliko se izjalove i nade koje se polažu u Sporazum iz Lisabona, Ešdaun i drugi poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini ne isključuju ni mogućnost najgorih scenarija, kao što su raspad te višenacionalne države ili ponovna eskalacija nasilja.
Da li će ovaj vakuum u kom se bosanska politika nalazi popustiti, delimično zavisi i od ishoda irskog referenduma od petka o Lisabonskom sporazumu. Ako bi 27 članica EU ratifikovalo i počelo da sprovodi ovaj sporazum, to bi u dobroj meri uskladilo spoljnu politiku EU i doprinelo bi njenom preobražaju u istinsku globalnu silu. Istovremeno, to bi značilo i kraj veta Francuske i Nemačke na dalje proširenje, što bi značajno ohrabrilo zemlje zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu.
„Sporazum iz Lisabona bi ovde nesumnjivo doneo promene“, smatra visoki predstavnik EU Valentin Incko. „On bi doneo snažan zrak nade u nastavak procesa proširenja i značio bi da je EU pronašla mehanizme koji su joj potrebni za rešavanje problema, da govori jednim glasom i da može da ponudi bolju perspektivu“.
Za sada je, međutim, Bosna i Hercegovina na glasu kao zemlja u kojoj EU beleži neviđeno loše rezultate - uz istovremeno ulaganje neviđeno velikih količina novca - mada se u principu ne može požaliti da oskudeva u instrumentima za usmeravanje budućnosti ove zemlje. Tu su vojne snage koje broje 2.000 pripadnika, policijska misija, specijalni predstavnik, velike materijalne investicije i uticaj na domaće političare koji su za pridruživanje EU.
U praksi, međutim, Bosna i Hercegovina ilustruje sve nedostatke Evropske unije. Misija EU u Sarajevu ima četiri zasebne kancelarije, čiji funkcioneri gotovo svakodnevno održavaju sastanke jedni sa drugima, sa osobljem 20 ambasada pojedinačnih zemalja EU u Sarajevu i sa predstavnicima međunarodnih tela. EU u Bosnu ulaže najmanje dvostruko više novca nego ma koja druga zemlja, uključujući i SAD, ali ako neko želi nešto da obavi, odlazi u ambasadu SAD - zato što SAD govori jednim glasom i ne treba im 18 meseci da obave svaku, makar i najmanju stvar. „Bosna je disfunkcionalna“, smatra bivši visoki predstavnik, Britanac Pedi Ešdaun, „ali nije toliko disfunkcionalna kao Brisel“.
Ukoliko se izjalove i nade koje se polažu u Sporazum iz Lisabona, Ešdaun i drugi poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini ne isključuju ni mogućnost najgorih scenarija, kao što su raspad te višenacionalne države ili ponovna eskalacija nasilja.
- Izvor
- Blic
Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















