Evropska grupa otvara sezonu
Situacija oko Grčke nosi ozbiljne rizike, mada vodeće zemlje EU potrudiće se da učine sve kako bi sprečile novu krizu u zoni evra. Takav je osnovni rezultat prvog zasedanja Evropske grupe u 2015. godini, završenog u Briselu. Neće biti lako rešiti postavljeni zadatak.
Holandski ministar finansija Jerun Dijselblum koji se nalazi na čelu udruženja zemalja-članica zone evra, morao je da ispolji čudesnu verbalnu ekvilibristiku, pokušavajući da prođe između briselske Scile i atinske Haribde. S jedne strane, ne sme se odmah ići na konfrontaciju sa levoradikalnom koalicijom SIRIZA koja je došla na vlast u Grčkoj i zahteva u suštini da kreditori otpišu grčke dugove. Ali sa druge strane ne smeju se Grcima davati ni pozitivni signali, pošto će ih odmah iskoristiti druge države-dužnici EU. Na kraju je Jerun Dijselblum našao sledeću formulu. On je podvukao da među ministrima finansija zemalja-članica zone evra postoji vrlo malo podrške ideji otpisivanja duga, ali istovremeno je priznao mogućnost povratka pitanju da li je Grčka u stanju da nosi dužničko breme.
Od razvoja situacije oko grčkih dugova direktno zavisi dalji razvoj situacije u zoni evra, koja je dobila određeni pozitivni impuls zahvaljujući odluci Evropske centralne banke da započne realizaciju programa "kvantitativnog ublažavanja", planiranog do septembra 2016. godine. Od toga kakav će biti naredni korak koalicije SIRIZA zavisiće da li će se očuvati ili ne oni pozitivni momenti koji su bili dostignuti, istakao je u intervjuu za agenciju AR analitičar finansijske kompanije IG u Londonu Alaster Makejg. U igri je ne samo nastavak antikriznog programa namenjnog Grčkoj, koji se realizuje od 2010. godine, već i sudbina sličnih programa za druge "problematične" zemlje. Trenutno se ništa ne sme isključiti, sve do izlaska Grčke iz zone evra. Ali uzajamne bojazni pred licem nepoznatog ukazuju na to da kompromis ostaje najverovatniji ishod, potvrđuje vodeći strateg Bank of New York Mellon Sajmon Derik.
Ne treba potcenjivati porast raspoloženja u zemljama-članicama EU koja podržavaju zahteve grčkih radikala. Upravo slična raspoloženja stvaraju ključni problem za zonu evra i čitavu EU, istakao je u razgovoru za Radio Sputnjik direktor ruskog Instituta za strateške analize FBK Igor Nikolajev.
- Stanovništvo Evrope ne želi da rešava probleme tuđih zemalja. Istovremeno oni i samo ne želi da štedi. Na kraju imamo dva scenarija. Ili na vlast dolaze leve vlade – ili aktualni kabineti moraju da vode populističku politiku. Sve to vodi ka produžetku krize u zoni evra.
Bez nemačke hegemonije u Evropi – pod takvim naslovom prokomentarisala je razvoj situacije u zoni evra italijanska REpublika. Ona je vrlo tačno predstavila glavnu liniju konfrontacije u današnjoj EU. Situacija se komplikuje upornom neželjom rukovodstva EU da zauzme objektivniji i samostalniji stav po pitanju odnosa sa jednim od svojih vodećih trgovinsko-ekonomskih partnera – Rusijom. Sve to navodi da se prema budućnosti zone evra odnosimo sa velikom dozom pesimizma.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: REUTERS/Marko Djurica/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















