
Ginter Gras – Intervju iz avgusta 2010.
Ovih dana je završio knjigu „Reči o braći Grim“. Priznanje o ljubavi (Grimms Woeter.eine Libeserklaurung). Prvo pitanje novinara Sergeja Zolovkina glasilo je: „Gospodine Gras, u Vašim knjigama je ispričano, kako je sasvim mladi vojnik Gras, u proleće pre 65 godina ležao ranjen u vojnoj bolnici gde je i saznao o bezuslovnoj kapitulaciji vermahta. ”
Gras: Imao sam tada samo 17 godina. Zaslepljen nacističkom ideologijom mladić nije razumeo ni u malom stepnu značaj takvog događaja. Bio je to prosto rasrđen i ozlojeđen vojnik u paramparčad razbijene vojske. U kojemu su se borila dva protivurečna osećanja: stid i poniženje zbog toga što su nas porazli i potukli do nogu i ogromno olakšanje, skoro sreća, kad posmislimo da više neće biti potrebe da ponovo drhtimo u rovovima strahujući da ne poginemo od metka ili da nas ne raznese granata.
Upitan da li je iskustvo Drugog sveteskog rata donelo antimilitarističke navike, Gros je odgovorio:
„Prosudite sami. Odmah posle 1945. Evropa se ’ukrcala’ u noivi rat, ovog puta hladni, koji se često zagrejavao do vrelog, samo na ograničenom prostoru, čas tamo, čas ovamo. Drugačije nije moglo ni biti u vreme vladavine dva nepomirljiva i međusobno oštro suprostavljena politička sistema. Onda je ostala samo jedna super sila. I šta se time dobilo? ’Jednodržavni’ poredak, kako ja volim da kažem, uopšte ne može spasiti planetu od novog krvoprolića. Svetska napetost raste uzrokovana skrivanjem iza energetskih izvora i pava da se njima raspolaže kao što je to bilo u Persijskom zalivu, ili iza neke druge ideologije takođe uslovljene ekonomskim razlozima čija je potvrda beskonačni rat u Avganistanu.
Pošto ga je novinar ’Nove gazete’ podsetio na njegov poznati stav da je ujedinjenje dve nemačke države, bilo strategijska greška, te da je” ’pisac i publicista Ginter Gras 1990. g. žestoko osudio ’slivanje ’ SRN i DDR, upozoravajući da će padom Berlnskog zida biti stvorena jedna militaristička država’, upitao ga je da li i dalje ostaje pri tom stavu, i dobio je odgovovor:
„Vi ste rekli ’slivanje’? Ostajem pri svom ubeđenju. Nemačka će još dugo preživljavati posledice prevremenog ujedinjenja dva svoja dela. I to dela koji su izgubila supstance nepohodne za istinsko ujedinjenje.
-Ako je to tako, gospodine Gras, da li to znači da raste Vaša zabrinutost za budućnost nacije, Evrope, planete?
Gras: U Apokalipsu, to jeste treći svetski rat ne mogu da verujem. Zato što je toliko napunjen atomski arsenal kao efikasno sredstvo uzjamnog odvraćanja čineći samoubistvo planete malo verovatnim. Ali zato lideri u trgovini oružjem kao što su SAD, Rusija, ili moja država, voljno ili nevoiljno, podstiču razvoj visoko profitnog biznisa eskalacijom lokalnih ratova. Rastuća količina oružja koje proizvode, pogoršava kvalitet mira u svetu. Tu je još jedn problem: sve veća i dublja polarizacija bogatstva i siromaštva. Na tu opasnost raspolućenu rastućom ksenofobijom i terorizmom još sredinom sedamdesetih godina prošlog veka upozaravala je svetsku elitu i vladajući biznis Nezavisna komisija za međunarodni razvoj „Sever-Jug“ na čijem je čelu bio njen utemeljivač, socijaldemokratski lider Vili Brant, Bundes kancelar. Nažalost, novi, razumnijii i pravedniji ekonomski poredak nije nikad uspostavljen, a produžava se prenaseljenost pojedinih regiona, pa i celih kontinenata. Globalno otoplavnje po meni ostaje i dalje velika opasnost po opstanak sveta.
Nekoliko pitanja Nove gazete, inače opozicionog lista koji oštro kritikuje vlasti Kremlja, posebno u oblasti slobode štampe u korpusu ljudskih prava i sloboda, odnosilo se na politički sitem u Rusiji.
Kako vam izgleda naš sadašnji politički sitem i da li do Vas dopiru vesti o onim Rusima koji rizikuju svoje živote radi opštečovečanskih vrednosti?
Gras: Da, doboro mi je poznato da takav eliksir demokratije kao što je nazavisna štampa u Rusiji se još nije „primio”. Znam i to da je javna kritika poroka savremenog sistema vlasti u vašoj domovini veoma opasna. Zar vas tamo još uvek streljaju?
Nažalost, da.
Gras: to će sve trajati do onog vremena dok se većina ljudi ne oslobodi nevidljivih okova pređašnjeg ržima. Kod nas Nemaca ne samo u zakonima, nego i u svesti se ukorenilo mišljenje i stav da je nacizam bio zločin protiv čovečanstva. Da, nacional–socijalistički režim je ostao deo nemačke istorije. Ali, u književnosti, na filmu, u medijima, ta stranica istorije se jedinstveno ocenjuje kao stidna i sramna. Pokazalo se da u Rusiji nije tako. Tamo nema dovoljno političke volje da se žigošu zlodela koja su bivše vođe učinile protiv svog naroda. Međutim, društvo koje nije osudilo sopstvenu krvavu prošlost, primorano je da strada i u sadašnjosti. Voleo bih da nisam u pravu, ali Rusija bez pokajanja i liberalnih promena rizikuje sve novije i novije gubitke svojih uglednih građana. I to ne samo novinara čija ubistva kod vas, koliko je meni poznato, još nisu rasveteljena.
Na kraju intrevjua rusklog novinara je intersovalo šta nemački pisac, već u poodmaklim godinama, sada piše.
Gras: I sam se čudim, kako me u mojih 82 godine zdravlje odlično služi i omogućava mi punu radnu sposobnost. Ostalo mi je dovoljno enrgije da nesmetano i dalje stvaram. Ovih dana sam završio za mene veoma važan rukopis. Knjiga će se zvati „Reči maske“(Grimms Woeter). U pogledu svog političkog anagažovanja Gras je potvrdio da je i dalje socijaldemokrata: „Nastojim da iskoristim slobodu reči u korist pravednosti i ozdravljenja socijalnih odnosa u nemačkom društvu.”
Prevod i obrada: Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















