EU se vratila sa grčkog raspusta. Finansijska kriza nije prestala
Poseta šefa Evrogurpe, premijera Luksemburga Žan-Kloda Junkera Atini otvorila je napetu evronedelju.
Dozvolite mi da se izrazim potpuno jasno: mi ne tražimo dodatni novac – takvom frazom je preduhitrio pregovore sa Žan-Klodom Junkerom grčki premijer Antonis Samaras. Po njegovim rečima, sve što je potrebno Atini jeste mali dašak vazduha kako bi se ekonomija naterala da radi i kako bi se uvećali prihodi države. U stvari to je poziv u prvom redu upućen Nemcima, na kojima je osnovni teret spasavanja Elade.
Nemački kancelar Angela Merkel za sada nije stupila u polemiku sa grčkim premijerom – u očekivanju ovonedljenog sastanka sa predsednikom Francuske Fransoom Olandom. Žan-Klod Junker takođe se irazazio vrlo diplomatski. On je pozvao svoje grčke sagovornike da se odgovorno odnesu prema ispunjenju obaveza na smanjenju državnih troškova i aludirao je da prostor za manevrisanje postaje sve manji.
Ipak u ponovo pokrenutu polemiku o grčkom pitanju aktivno se uključio ministar finansija Holandije Jan Kes de Jager. Očigledno govoreći u ime bogatijih zemalja severne Evrope, on je irazio ozbiljnu sumnju u pogledu svrsishodnosti popuštanja Grčkoj.
Sudeći po postojećim infromacijama, upravo Nemačka, Holandija i najverovatnije Finska uskoro će najaktivnije braniti ideju pooštravanja politike EU u pogledu Grčke. A njihov oponent će najverovatnije biti Francuska, čiji predsednik smatra da umesto zatezanja finansijske omče na vratu problematičnih zemalja, EU bi trebalo da se pobrine za investiranje u krizne ekonomije.
Ipak ne radi se samo i ne toliko o Grčkoj. Većina vodećih evropskih političara i finansista treba da izmaju u vidu da spasavajući Atinu spasavaju čitavu zonu evra, u širem smislu EU. Jer posledice mogućeg grčkog bankrotstva neminovno će pogodoiti čitavu Evropu i što je najvažnije, čitav bankarski sistem, istakao je u razgovoru za Glas Rusije rektor Ruske ekonomske škole Sergej Gurijev. Po njegovim rečima, učesnici evropskog finansijskog tržišta odmah će postaviti pitanje ko je sledeći.
Ako međunarodni investitori i kreditori pretpostave da će to biti Italija, tada će oni prodavati italijanske obligacije i kupovati nemačke. U tom slučaju će se pojaviti opasnot da naglo padnu cene obligacija čitavog niza zemalja članica EU. To će naravno dovesti do ozbiljne panike. A glavni udarac će podneti čitav evropski bankarski sistem.
List Vol Strit Džornel koji se trudi da se drži iznad klinča organa američkih poslovnih krugova izrazio se slikovito: posle letnjeg raspusta Grčka je ponovo postala glavobolja gospođe Merkel. A ako se uzme u obzir predstojeći opšti izbori u Nemačkoj 2013. godine, nastavak grčkog raspusta kancelaru narednih meseci očigledno ne preti.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/jikatu/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















