Zona evra zamrla u očekivanju rasta
Zasedanje saveta direktora Evropske centralne banke koje je održano u četvrtak u nemačkom gradu Frankfurt na Majni, trebalo je da usaglasi program antikriznih mera u zoni evra za naredne mesece.
Važan za rukovodioce ECB pozitivan fon dan ranije stvorila je zvanična agencija za statistiku EU – Eurostat. Njeni eksperti su konstatovali obnovu ekonomskog napretka u zoni evra u drugom kvartalu tekuće godine na nivou od 0,3%. Formalno za zonu jednistvene valute to znači završetak recesije.
I mada se Eurostat ograđuje da pomenuti pozitivni referat ne sadrži podatke o najproblematičnoj zemlji zone evra, Grčkoj, njegov zaključak nosi optimistički karakter.
Ipak očekivanje rasta nije isto što i sam ekonomski rast. Ne zaobilaze slučajno eksperti Eurostata tako brižljivo sitaucijuu Grčkoj – za razliku od šefa Evroogrupe Jeruna Dijselbluma. On je, istupajući pred poslanicima Evropskog parlamenta, stavio do znanja da Grčkoj može da zatreba dodatna međunarodna finansijska podrška pošto se završi kreditiranje u okviru aktuelnog programa pomoći 2014. godine. Između ostalog finansijske institucije izgleda od početka nisu postavljale za cilj rešavanje problema zone evra u kompleksu. One su pre pokušale hitno da spreče širenje krize na prosperitetne zemlje zone evra – potvrdio je u intervjuu za Glas Rusije direktor ruskog Instituta za globalizaciju i socijalne pokrete Boris Kagarlicki.
- Antikrizne mere prvo su bile usmerene ne na to da se izvedu problematične zemlje iz ovog teškog ekonomskog stanja u kojem su se našle. One su usmerene na to da im se, naprotiv, ne dozvoli da preduzimaju neke mere sa svoje strane koje bi mogle da naškode interesima pre svega nemačkih i francuskih banaka, koje su njihovi kreditori. Drugim rečima, pitanje se i dalje sastoji u tome ko i na čiji račun će da rešava probleme.
Uz to pošto ECB i drugim finansijsko-ekonomskim strukturama EU ipak polazi za rukom da prevladaju akutnu fazu krize, pred EU će se pojaviti zadatak traženja resursa za osiguranje stabilnijeg dugoročnog ekonomskog napretka. A u rešavanju ovog pitanja nepovoljnu ulogu mogu da odigraju čisto politički razlozi, istakao je u razgovoru za Glas Rusije predsednik ruske kompanije ekonomskog konsaltinga Neokon Mihail Hazin.
- Ako se govori o izlasku iz krize pošto životni standard u zoni evra padne, i oni tamo na neki način svoje unutrašnje probleme ipak reše, to će morati da se radi na nekom resursu. Jedan od potencijalnih resursa je jeftina sirovina koju u principu može da pruži Rusija. Ali radi toga Evropa mora radikalno da promeni svoj politički model, zato što danas ona živi u okviru koncepcije evroatlantskog jedinstva. A data koncepcija takve vrste prilaze kao što su ekskluzivni odnosi sa Rusijom na bazi političkih dogovora isključuje.
Osim toga, za sada je zbog spoljnih faktora rano govoriti o korenitom antikriznom prelomu u zoni evra. Tako vojna intervencija u Sirji može da pokrene klatno regionalne nestabilnosti koja takođe preti finansijskim potresima i zbrkom na naftnom tržištu.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/Jim D. Woodward/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















