Dani Džingiza Ajtmatova
Pisac-prorok, beduin savesti, autor knjiga koje su postale blago čitavog sveta – takvim rečima govore o stvaralaštvu istaknutog sovjetskog pisca, klasika ruske i kirgiske književnosti Čingiza Ajtmatova. 12. decembra on puni 85 godina. U čast ovog datuma večeri posvećene čuvenom prozaiku organizuju se u Rusiji i čitavom prostoru ZND, kao i u drugim stranim zemljama – Turskoj i Japanu, Indiji i SAD, Kini i Austriji.
U Moskvi je Džingizu Ajtmatovu posvećen ciklus od 14 večeri – Ajtmatovski dani. Njihov organizator je Biblioteka strane književnosti. Učesnici, naravno, sećaju se poznatih autorovih dela: priče Džamila i Zbogom, Đulsari!, filozofskih romana Plaha i Dan duži od veka. Na programu je retrospektiva filmova snimljenih po knjigama ovog pisca još u sovjetsko vreme. Na primer, film Andreja Končalovskog Prvi učitelj, film Larise šepitko Žega, Crvena jabuka Tolomuša Okejeva. Osim toga, u Moskvi je otkriven spomenik Džingizu Ajtmatovu. Njegov autor je ruski skulptor Georgij Franguljan koji smatra da su književni likovi Ajtmatova jedno od najboljih nadahnuća za skulptorski rad.
- U tom je sila njegovog talenta: njegov poetski, romantičarski, filozofski dar mogao je da pruži čoveku likove koji ostaju sa njim čitavog života. Oni su monumentalni, oni su značajni. Oni su nezaboravni, u svakom slučaju za mene. Kod njega svaka reč zlata vredi. On je radio u dubinu.
Ajtmatov je kao pisac debitovao još krajem 50-ih godina i do sredine 60-ih je pisao na rodnom kirgiskom jeziku, zatim samo na ruskom. Njegova dela su počela da se prevode odmah. Prvo, na primer, sa kirgiskog na francuski, a kasnije sa ruskog na desetine stranih jezika. U Rusiji, kao i u Kirgiziji, Ajtmatovljeva dela odavno se nalaze u školskom programu zajedno sa delima korifeja svetske književnosti. Ali tšeko da je mladi Ajtmatov predvideo takvu sudbinu kada je studirao na poljoprivrednom institutu, radio kao zootehničar i s vremena na vreme pisao za novine kratke beleške. Njegov put pisca nije bio lak. I na tom putu nisu bili samo dobronamerni ljudi, podvlači pesnik i prevodilac sa tjurkskih jezika Mihail Sineljnikov.
- On ne pripada genijima kojima je svetska kultura pripala „u kolevci“ – on ju je osvajao. On je izbacivao lavinu misli, osećanja, umetničkih likova, ali kod njega se sve uvećavalo – njegova suma ideja uvećavala se godinama. On je bio višeslojan. Video sam ga sa čitaocima – vrlo tanan, pažljiv. Video sam ga kao dobrog. Video sam ga nadmenog – to se odnosilo na one ljude koji su mu trovali mladost, a zatim zavisili od njega...
Književni i društveni ugled Čingiza Ajtmatova u SSSR bio je ogroman. Bio je na mnogim odgovornim dužnostima, a 1990. godine stao je na čelo ambasade SSSR u Luksembrugu.
Kako bi se sreli sa klasikom mnogi društveni i kulturni poslenici su od sredine 80-ih redovno dolazili u kirgiski grad Čolpon-Ata na obali neobično lepog planinskog jezera Isik-Kul. Tamo je Čingiz Ajtmatov organizovao međunarodni susret intelektualaca – Isik-Kulski forum koji je, bez preterivanja, okupljao najbolje ljude planete.
Olga Bugrova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Golos Rossii/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- književnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















