PROS AND CONS evropskog programa proširenja
EU je obeležila 10-godišnjicu pridruživanja 8 zemalja Istočne i Južne Evrope. 2004. godine ukupan broj članova unije je dostigao 25. Ali na tome EU nije se zaustavila. Politika proširenja i dobrosusedstva jedan je od najuspešnijih programa EU, bez obzira na obilje kritika.
Govoreći o proširenju kao ključnoj političkoj strategiji EU, evropski komesar Štefan Fjule nazvao ju je glavnim instrumentom jačanja bezbednosti. To je proširenje tržišta za plasman, nove mogućnosti za investicije. Na rpimer, nemački izvoz u 13 novih zemalja koje su se pridružile EU 2004. godine dva puta je porastao. Jedinstveno tržište EU ostaje jedan od najvećih faktora u međunarodnoj trgovini i najveći pravac i izvor direktnih investicija. Ali glavni zadatak EU je geopolitički: čuveno proširenje na istok realizovano je u programu Istočno partnerstvo. Prvo su Bugarska i Rumunija bile protiv tog projekta. Istočno partnerstvo su aktivno lobirale baltičke zemlje, između ostalog Litvanija, koja je zainteresovana za to da se zemlje bivšeg socijalističkog bloka orijentišu na Evropu, a ne na Rusiju. Zahvaljujući uslovima baltičkih zemalja i Poljske, koja ima ozbiljnu političku težinu u EU, 2009. godine u Pragu je bio sazvan prvi samit Istočnog partnerstva.
Da li će novi sastav Evropskog parlament moći isto tako uspešno da vodi politiku proširenja u narednih pet godina? Proširenje zahteva veće integracije unutar EU. Ali nedavni izbori za Evropski parlament su pokazali koliko su popularne u mnogim zemljama EU desne radikalne stranke. U programu svake od njih je borba protiv imigracije i tendencija ka izdvajanju nacionalnih vlada. U EU su počele da se čuju izjave ranije nemoguće na tolerantnom zapadu. Na primer, lider britanske Stranke za nezavisnost Najdžel Faraž je izjavio:
- Otvorili smo vrata za zemlje koje se nisu izlečile od komunizma, vrata organizovanom kriminalu. Svi to znaju, ali niko se ne usuđuje da kaže to glasno.
Takav prilaz upućuje ozbiljan izazov vrednostima EU: jedinstvu, nediskriminaciji, slobodnom kretanju ljudi. EU ne krije da odavno deli migraciju na dobru i lošu. Otvarajući vrata jednoj, treba očekivati da će obavezno uslediti i druga — sa ogromnim prilivom nekvalifikovanih kadrova, koji uvećavaju i tako ogromnu nezaposlenost u EU.
Neki analitičari smatraju da značajno proširenje EU 2004. godine donelo je nove pretnje po evropsku bezbednost. EU je uvezla konflikt na Kipru, bio je stvoren opasan presedan Kosova. Proširenje je dodalo Evropi politički disbalans. Nove zemlje su proklamovale svoje spoljnopolitičke i ekonomske intrese, koje EU treba da poštuje. Ali vođstvo u uniji je ipak ostalo na velikoj trojci: Francuskoj, Nemačkoj i Velikoj Britaniji. Odluke koje se tiču spoljne politike, zemlje EU treba da donose zajedno, a u praksi mišljenje manjih i siromašnijih zemalja ili onih koje imaju tešnje ekonomske odnose sa susedima EU često se ne uzima u obzir.
Na pragu EU sada stoji 8 zemalja, ali prioritet EU daje balkanskim zemljama, smatra ekspert za spoljnu politiku EU Centra za Evropska istraživanja u Briselu Ervan Fuere:
- Posle stupanja Hrvatske u sastav EU, na redu je Crna Gora, Srbija, i naravno Turska. Sa njima se pregovara. Dalje slede Albanija, Makedonija, Bosna i Hercegovina. Predstoji im da još mnogo urade, prevladaju unutarpolitičke probleme. Ali one su na našem pragu. Treba da učinimo sve da osiguramo sprovođenje reformi, što brže mi stimulišemo taj proces, to će brže one ući u sastav EU.
Sporazum o pridruživanju nije direktan poziv u EU, ali ipak nagoveštava takvu perspektivu. Završeni su pregovori o evrointegracionom sporazumu sa Kosovom. Uskoro EU treba da potpiše drugi deo sporazuma o pridruživanju Ukrajine. U junu se planira da se na brzinu sklope sporazumi sa Gruzijom i Moldavijom. EU je već izdvojila Tbilisiju i Kišinjovu 60 miliona evra, kako bi pokazala povoljnosti i mogućnosti koje pruža potpisivanje sporazuma sa EU. Novac EU izdvaja prema programu ”više za više” u cilju podsticanja reformi i demokratskog progresa. Za Moldaviju EU je već ukinula vize za kratkoročna putovanja. Ipak posle izbora za Evropski parlament EU će morati malo da smanji tempo proširenja — trčeći za partnerima na istoku, mogu se izgubiti zapadni članovi.
Jekaterina Ivanova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Flickr.com/Stuart Chalmers/cc-by-nc/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Danas je konačno počelo emitovanje kanala RT Balkan na platformi MTel u svim gradovima Republike Srpske....
Poseta je organizovana uz podršku Centra za međunarodnu saradnju „Rusko-balkanski dijalog“ i «Rusko-balkanskog centra za poslovnu saradnju i kulturu»....
U aprilu u Rafineriji nafte Pančevo prerađeno 336 hiljada tona sirove nafte...
NIS investirao 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa...
U Srbiji je 9. maja 2026. godine na TV «Belle amie» prikazana premijera filma «Mariupolj: Ruski grad». Ovaj unikalni događaj planski se poklopio sa 81. godišnjicom pobede u Drugom...
Skoro 60 odsto Evropljana više ne smatra Vašington pouzdanim partnerom, pokazuje nova anketa fondacije Bertelsman...
Ostale novosti iz rubrike »
















