Почетна страница > Новости

Veštačka inteligencija zahteva potpuno nove elektrane - možda čak i nuklearne

Veštačka inteligencija zahteva potpuno nove elektrane - možda čak i nuklearne
28.05.2026. год.

Veštačka inteligencija postaje jedan od najvećih novih potrošača električne energije u svetu, dok rastuća potreba za obradom ogromnih količina podataka tera tehnološke kompanije da grade sve veće i energetski zahtevnije data centre. 

 
Prema procenama međunarodnih energetskih organizacija, svi data centri u svetu trenutno troše između 400 i 500 teravat-sati (Twh) električne energije godišnje, što predstavlja približno dva odsto ukupne globalne potrošnje struje. Značajan deo tog rasta dolazi upravo iz razvoja veštačke inteligencije, čiji sistemi zahtevaju daleko složeniju infrastrukturu od tradicionalnih internet servisa. Stručnjaci procenjuju da bi ukupna potrošnja data centara do kraja ove decenije mogla da dostigne gotovo 950 teravat-sati (Twh) godišnje, a to je količina energije uporediva sa godišnjom potrošnjom čitavih industrijski razvijenih država poput Japanac. Glavni razlog ovako naglog skoka potrošnje energije jeste ogromna snaga obrade podataka potrebna za treniranje i rad velikih AI modela. Za razliku od klasičnih servera koji uglavnom obrađuju internet saobraćaj, skladište podatke i podržavaju poslovne aplikacije, AI sistemi koriste hiljade specijalizovani čipova, zapravo, specijalizovanih grafičkih procesora koji rade neprekidno. Jedan standardni serverski ormar u tradicionalnim centrima podataka troši između pet i 15 kilovata(Kwh) energije, dok AI ormari mogu zahtevati od 50 do više od 100 kilovata. To znači da pojedini AI sistemi troše i do deset puta više energije od tradicionalnih sistema. Veliki tehnološki giganti već grade objekte čija je snaga merena stotinama megavata, a neki od najnovijih projekata projektovani su da koriste između jednog i dva giganata (Gwh) električne energije, što je nivo potrošnje uporediv sa izlaznom snagom nuklearne elektrane.
 
Pored same električne energije, dodatni izazov predstavlja i hlađenje ovih sistema. Zbog ogromne količine toplote koju proizvode, sve češće se primenjuju napredni sistemi poput tečnog hlađenja, što povećava infrastrukturne zahteve lokalnih energetskih sistema i troškove. Stručnjaci upozoravaju da dalji razvoj AI industrije neće zavisiti samo od dostupnosti naprednih čipova, već i od kapaciteta elektroenergetskih mreža, transformatora, dalekovoda i lokalnih izvora vode za rashladne sisteme. Sve više zemalja zbog toga ubrzano ulaže u modernizaciju svoje elektroenergetske infrastrukture kako bi odgovorile na rastuće potrebe digitalne ekonomije, dok veštačka inteligencija postaje ne samo tehnološko, već i ozbiljno energetsko pitanje budućnosti.
 
 
Ivan Trajković 
 




Коментара (0) Оставите Ваш коментар Објавите новост

НОВОСТИ ИЗ РУБРИКЕ

Данас је коначно почело емитовање канала РТ Балкан на платформи МТел у свим градовима Републике Српске. ...


Београд разматра могућност укидања безвизног режима са Русијом као један од услова за приступање Европској унији, изјавио је председник Одбора Скупштине Србије за дијаспору и Србе у региону Драган...

У Великом Трновцу, у општини Бујановац, налази се споменик Ридвану Ћазимију, једном од команданата албанске терористичке групе „ОВПМБ“....


Министарка унутрашње и спољне трговине Јагода Лазаревић и потпредседник Владе Украјине Тарас Качка потписали су у Београду Заједничку изјаву о наставку преговора о Споразуму о слободној трговини између Србије...

БРАТСТВО доноси цео текст иступања сталног представника Василија Небензје на седници Савета безбедности УН о ситуацији у Босни и Херцеговини, одржаној 12. маја 2026....


Годишњица Велике победе, биће обележена и у Београду 9. маја. Амбасада Руске Федерације у Србији је позвала грађане да се придруже шетњи „Бесмртног пука“ и одају почаст херојима....


Остале новости из рубрике »
BTGport.net - у1
Пружите запосленима врхунску исхрану уз Ордера - Топли оброк

СЛИКА СЕДМИЦЕ

WEB SHOP
WebMaster

ДјЕВОЈКА ДАНА