Evropski parlament: Sve će biti drugačije?
Izbori-2014: sada će sve biti drugačije? Takvo pitanje postavlja ovih dana Internet-portal o životu EU EurAktiv koji izlazi na 15 jezika u Briselu i nizu prestonica EU.
Ali finansijske i dužničke krize koje su preživeli evropljani, diskusije u zoni evra o spasilačkim padobranima, natezanje konopca oko smanjenja troškova u zajedničku blagajnu EU – sve to čini predstojeće izbore svojevrsnim barometrom poverenja građana EU prema njegovim rukovodećim strukturama. Za sada se strelica ovog virtualnog uređaja ne kreće u smeru vedrog vremena. Prema podacima anketiranja koje je sprovela evropska agencija Eurobarometar, na koje se poziva EurAktiv, 60% evropljana nije sklono da danas veruje onima koji se kreću u koridorima vlasti EU. A to je dva puta više nego što je bilo 2007. godine. 73% građana smatra da bi bilo više interesovanja za izbore kada bi se o kandidatima za poslanička mesta govorilo detaljnije.
Govoreći o ospobenostima aktualnih izbora – prvih posle stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma 1. decembra 2009. godine – eksperti podvlače pre svega mogućnost datu građanima da indirektno učestvuju u izborima predsednika Evropske komisije, a samim tim i u određenju kontura jedinsvene Evrope u celini.
Političke partije ovog puta kandidovale su takozvane „glavne kandidate“ – pretendente na dužnost šefova evropske vlade. Njihovo kandidovanje je teklo na nacionalnom nivou, a radi toga im je bilo potrebno da steknu podršku u svojoj zemlji. Prema ideju, to je trebalo da izazove porast aktivnosti birača uoči izbora za Evropski parlament. Da li se to desilo u stvari, biće jasno u maju. A ono što će prilikom izbora svojih poslanika u glavni zakonodavni organ jedinstvene Evrope brinuti ljude, nije toliko ličnost budućih lidera EU, koliko ekonomski problemi – ne sumnjaju političari i eksperti. Kako je pisao na web-sajtu Briselskog analitičkog centra European Policy Centre britanski poslanik Evropskog parlamenta iz frakcije liberalnih demokrata Endrju Daf, masovna dugotrajna ekonomska kriza zaoštrila je socijalne disproporcije, dovela u pitanje ne toliko jedinstvenu valutu, već i vitalnost evropskog projekta u celini.
Na to skreće pažnju i šef odeljenja za probleme evrointegracije Evropskog instituta Olga Potjomkina.
- Meni se čini da stanovništvo EU ne predstavlja previše dobro ko stoji na čelu Evropske komisije. Novotarije koje je odredio Lisabonski sporazum povećavaju, naravno, demokratičnost izbornog procesa. Jer građani biraju ne smao Evropski parlament, već od njih faktički zavisi sudbina evrospke vlade koju predstavlja Evropska komisija. Pojavljuje se više transparentnosti i legitimnosti, raste poverenje u proces izbora poslanika. Ali o dobijenom efektu može da se sudi samo po rezultatima izbora.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Globalni gigant Glovo napušta BiH, a domaća aplikacija Ordera preuzima tržište dostave hrane. Restorani i kupci masovno prelaze na pouzdano domaće rješenje — koje svoju mrežu već širi i...
Savremena astronomija već dugo nije vezana samo za optičko posmatranje neba teleskopima, već je ona postala i nauka o ogromnin bazama podataka. Teleskopi nove generacije svake noći generišu terabajte...
Vašingtonska asocijacija biciklista (WABA) po prvi put je organizovala diplomatsku biciklističku vožnju povodom Svetskog dana bicikla, okupivši predstavnike više od 40 diplomatskih misija u Vašingtonu. Organizatori su naj...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Ostale novosti iz rubrike »















