
Roman „Pokoravanje“ Mišela Uelbekea i na srbskom jeziku
Satirčna antiutopija „Pokoravanje“ jednog od vodećih savremenih francsukih pisaca Mišela Uelbekea (1958. ) dobitnika velikog broja književnih nagarada, pored ostalog i Gokurove, pojavila se u knjižarskim izlozima u Parizu 7. januara janura ove godine, istog dana kad su islamski teroroisti izvršili napad na redakciju satiričnog časpopia Charlie Hebdo i tom prilikom ubili 12 karikaturista ovog popularnog izdanja.
Futuristički pogled na Francusku kojom vladaju muslimani
U ovom romanu autor opisuje moguću budućnost Francuske pod vlašću muslimana, dopuštajući mogućnost njihovog civilizovanog preovladavanja u Evropi, ubeđujući Francuze da će im njihova vladvina doneti korist, a što će u mnogome zavisti od prioriteta savremenog čoveka.
Sam naziv romana upućuje na reč „islam“ koje doslovno znači „predavanje sebe“ (Bogu).
Radnja romana se događa 2022. godine kad je nakon izbornih rezltata domaćin u Jelisjekoj palati postao musliman Mohamed ben Abas. Dolazak na vlast umerenog pristalice islama u punoj meri je omogućila politička diskreditacija predsednika Fransoa Olanda. Francuzi nisu hteli da daju glas Marin Le Pen, predvodnici Nacionalnog fronta, pa je u drugom krugu predsedničkh izbora umereni islamista ben Abas, podržan od glavnih partija, toliko ubedljivo pobedio da je ubedio Francuze da je neophodno da uvede šerijatsko pravo.
Umerena islamska uprava u Francuskoj
Uvođenje umerene islamske uprave u Francuskoj stavilo je galvnog junaka romana, profesora na Sorboni, pred dilemu da li da se opredeli za sekularne principe ili finansijsko blagostanje koje je u izobilju stiglo u Francusku zajedno sa investicijama iz Saudijske Arabije. Arapski novac je omogućio da se podigne plata profesorima, ali da bi se zadržala radna mesta na univierzitetu, morali su da pređu u islam. Takođe su morali da se pomire s tim da studentknje nose marame.
Haremska kultura i druge islamske vrednosti
U priči koja počinje haotičnim seksuslanim životom glavnog junaka, nazire se tačka podudarnosti s muslimanskim vrendnostima: haremska kultura u svom prvom prikazanju uopšte mu nije tuđa.
Sukob sekualrnih vrednosti koje su se još u svesti glavnog junaka zadržale po inereciji, sa ekonomskim preimućtvom islamske uprave (muslimani će po Uelbeku iskoreniti nezaposlenost među muškaarcima tako što će žene biti lišena prava na zapošljavanje) završava se ne u korist prvih.
Profesor se vraća u Pariz gde dobija katerdru na „Islamskom univerzitetu Sorbona“ i priprema se da primi tuđu veru.
U isto vreme život u muslimanskoj Francuskoj teče svojim tokom. U praksi je on sasvim miran.
Po mišljenju samog Uelbeka (izraženom pre januarskog terorističkog akta) u centru romana „Pokoravanje“ je iscrpljenost „civilizacije prosvetiteljstva“ koja je spremna da ustupi svoj životni prostor energičnijim i životnijim alterantivama, u prvom redu-islamskoj.
Mulsnaska partija je ideja koja se namentnula sama po sebi
„Danas u Francuskoj muslimani nemaju za koga da glasaju i iz tih razloga mulsimanska partija je ideja koja se nametnula sama po sebi. Uostalom, usph muslimana čak i 2022. godine je malo verovatan, ali pretostavimo da će se kod njih naći lider obdaren političkim talentom sličan mom ben Abisu.
Islamska partija može poći putem ’Muslmanske braće’ stvarajući dobrotvorne organizacije.
Po mom mišljenju, u zemlji u kojoj je siromaših svakim danom sve više, može dovesti do podrške na izborima u birčakom telu etničkih muslimana “, tvrdi autor romana „Pokoravanje“.
Odnos Uelbeka prema islamu
Odnos samog Uelbeka i islama nije ni izdaleka tako jednostavan, ako se uzme u obzir i to da je poznatom francuskom piscu već suđeno zbog uvrede muslimanske vere koju je nazavao „idiotskom“.
Istovremeno, „Pokoravanje „ je, kako tvrdi kritika, priča ne o spoljnim neprijateljima, nego o unutrašnjim problemima za koje je islam usputna pojava.
Uspeh islama kao rezultat krize u samoj Francuskoj je sumnjiva, ali pri tome ne i užasna alernativa.
„Ali i pored svega toga, muslimani su se ipak naljutili na autora ’Pokoravanja’ koji je i kod mene izazvao revolt, izjavio je Ali Badlu, zvezda francuske televizije nastupajući u jednoj tv emisiji 7. januara.
„Dovoljno je samo razmisliti da 2015. godine počinje jednom takvom pakošću kao što je roman ’Pokoravanje’", rekao je tom prilikom voditelj francuske televizije Ali Badlu.
Reagovanje francuskih političkih lidera na pojavu Uelbekovog romana „Pokoravanje“
Mari Le Pen, lider Nacionalnog fronta, događaje u romanu je odmah nazavala „fikcijom koja jednog dana može postati stvarnost“.
„Makar koliko to izgledalo čudno, knjiga odražava situaciju u nekim opštinama i departmanima u kojima islamski fundamentalisti javno sarađuju sa Savezom za narodni pokret i vladajućom Socijalističkom partijom“, izjavila je ona za
France Info, dodajući da će obavezno pročitati roman.
S druge strane, francuski predsednik Fransoa Oland je zauzeo znatno strožu i obazriviju poziciju za vreme svog dužeg istupanja na France Interu.
Na pitanje o romanu „Pokoravanje“, on je izajvio da je pročitao knjigu, zato što ona „izaziva sporove“.
Posle toga je izneo svoje znatno uopštenije gledište na književnost:
„Ono što nam sad izgleda kao književna smelost, ustavri je samo ponavljanje. U svim vekovima, uvek je postojala ta sablazn dekadenstva, padova, nakalemljenog pesimizma, potreba da se sumnja u samog sebe. “
Po mišljenju francuskog predsednika, Mišel Uelebek, laureat Gonkurove nagrade za 2010. g. , predstavlja „neku formu kontinuiteta i to tako da nikad nje jasno da li tome čovek teži ili od toga želi da se izbavi, i to postaje izvor estetskog zadovoljstva“.
Premda predsednik smatra da njegova uloga nije „da hvali ili kudi knjige“, on ipak poziva da se sačuva spokojojstvo.
„Ne treba podlegati takvoj atmosferi, potčinjavati se strahu“, smatra on.
„Ideja potonuća, potčinjavanja i beznađa, je stara ideja“ rekao je Fransoa Odland, predsednik Francuske u svom dužem nastupu na France Interu povodom Ulebekoog romana „Pokoravanje“.
Alkesis Korbjer, naconalni sekretar Leve partije, nije sagalasan sa poziocjom Mari Le Pen. On je na talasima Europe I, naglasio da najnovija knjiga Mišela Uelbeka doprinosi širenju atmosfere „straha i laži“, ali govoriti o bilo kakvom „predosećanju“ događaja bilo bi „smešno“.
Po njegovom mišljenju „ogromna većina muslmasnkog stanovništa uvažava norme svetskog društva i poretka“.
Podsećamo da je serija terorističkih akata u Francuskoj koje su izveli islamski fundamentalisti, počela 7. januara napadom na redakciju satiričnog časopisa Charlie Hebdo. Za tri dana poginulo je 17 ljudi, među kojima i 3 policajca. Tokom specijalne operacije policijskih jedinica 3 terorsta su likvidarana.
Posle toga je u Francuskoj organozovan Marš jedinstva, za koji se smatra da je najmasosvnija akcija u poslenjoj deceniji u ovoj zemlji.
Više od 3 miliona ljudi se prikljčilo Maršu kako bi odali počast nevinim žrtvama terora.
Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















