Dajmler podmitio Vladu

Dajmler priznao da je od 1998. do 2008. pobjeđivao na svim tenderima u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Kini, Rusiji, Egiptu, Grčkoj, Mađarskoj, Obali Slonovače, Letoniji, Litvaniji, Iraku, Nigeriji, Tajlandu, Turskoj, Uzbekistanu, Indoneziji, Vijetnamu i Turkmenistanu

 

Engleski dnevnik "Tajms" i američki "Vol strit žurnal" objavili su juče da je njemački "Dajmler", proizvođač popularnog "mercedes benza", pristao da isplati 185 miliona dolara odštete kako bi se obustavio sudski proces u Americi koji je kompaniju teretio za podmićivanje državnih zvaničnika u 19 zemalja, uključujući Crnu Goru, Srbiju i Hrvatsku. Zauzvrat, Dajmler je od 1998. do 2008. dobijao "pravo prvenstva" na javnim tenderima.

Ovlašćeni zastupnik Dajmlera za Crnu Goru je firma "Ljetopis automotive", čiji direktor Borislav Mijović u izjavi za "Dan" ističe da optužbe za podmićivanje državnih zvaničnika nemaju nikakve veze sa njegovom firmom. 

-Kunem vam se da nikad nijesam popio kafu sa bilo kojim funkcionerom, niti sam ikad tražio protekciju bilo koje vrste. Na tenderima smo pobjeđivali konkurentske kompanije isključivo zato što smo nudili najpovoljnije cijene. Otkriću vam da smo išli na zaradu od svega 150 eura po automobilu, računajući da ćemo naknadno, kroz servis, ostvariti veći profit. Odgovorno tvrdim da vam Bog otac ne može pomoći da pobijedite na tenderu. Ranije su se pominjale navodne malverzacije u beogradskoj firmi Mercedes benz - Srbija i Crna Gora, koja je do našeg osamostaljenja pokrivala crnogorsko tržište. Sjećam se i da je tadašnji šef srpskih radikala Vojislav Šešelj često javno optuživao direktora te firme, izvjesnog Majera. Mislim da se novinski natpisi na koje se pozivate odnose na beogradsku firmu i da su mediji zarezom razdvojili Srbiju i Crnu Goru, tako da je ispalo da smo i mi dio te priče. Uvjeravam vas da to nije tačno i da se otkad smo postali ovlašćeni zastupnik Dajmlera nijesmo bavili nikakvim nezakonitim radnjama, već upravo suprotno - rekao je Mijović, koji, nažalost, nije mogao da se sjeti koliko je firma "Ljetopis automotive" isporučila automobila za potrebe voznog parka Vlade. 

- Učestvovali smo na tenderima 2008. godine i, ponavljam, pobijeđivali smo cijenom, a ne zakulisnim radnjama - naveo je Mijović. 

Nakon cjelodnevne potrage, direktorica firme Mercedes benz Srbija i Crna Gora Ivana Jovanović izjavila je "Danu" da ne zna o čemu želimo da pričamo sa njom". Nakon detaljnjog objašnjenja problema kompanije čiji je ovlašćeni diler za tržišpte Srbije i podatka da smo zvali njenu kancelariju oko podneva, gdje nam je rečeno da nam ništa ne smiju reći bez njenog odobrenja, Jovanovićeva je odgovorila pitanjem "otkud vam moj broj mobilnog telefona", uz upozorenje da brzo govorimo jer nema mnogo vremena na raspolaganju. 

- Sa vašeg sajta, gospođo- zaustili smo, na šta je ona odgovorila "ne želim o tome da govorim, jer ja sam diler za diplomatski sektor". 

Optužbe da je renomirana njemačka kompanija utrošila milione dolara da bi osigurala pridobijanje poslova na javnim tenderima izbile su na površinu tokom istrage američkog ministarstva pravde. Dajmler je zvanično optužen za kršenje tamošnjeg zakona o antikorupcijskoj politici u inostranstvu, koji zabranjuje nedozvoljene isplate zvaničnicima drugih država. Američka komisija za berze i hartije od vrijednosti je potom pokrenula civilnu istragu, nakon "insajderske" informacije Dejvida Bazete, bivšeg kontrolora Dajmlera, koji je komisiji objasnio da je dobio otkaz nakon propitivanja o tajnim računima firme, sa kojih je isplaćivan novac državnim funkcionerima. 

Proces je zvanično pokrenut 2004. godine i, po svemu sudeći, biće okončan usvajanjem odluke o vansudskom poravnanju na prvoaprilskom ročištu. Kako prenose listovi, u sklopu nagodbe podnesene saveznom sudu u Vašingtonu, Dajmler će isplatiti 93,6 miliona dolara kako bi se riješila istraga ministarstva pravde i 91,4 miliona za istragu komisije. 

Osim Crne Gore i dva najveća susjeda, podmićivanje se u periodu od 1998. do kraja 2008. "odigravalo" i u Kini, Rusiji, Egiptu, Grčkoj, Mađarskoj, Obali Slonovače, Letoniji, Litvaniji, Iraku, Nigeriji, Tajlandu, Turskoj, Uzbekistanu, Indoneziji, Vijetnamu i Turkmenistanu. Kao primjere podmićivanja u pojedinim zemljama navode se kupovine luksuznih automobila državnim zvaničnicima, pa čak i njihovoj djeci, kupovine drugih vrijednih poklona, kao i plaćanje skupih vjenčanja onima koji su odlučivali o dodjeli poslova. "Tajms" ističe primjer iz Turkmenistana, gdje je nepobitno utvrđeno da je visokom državnom funkcioneru isporučen oklopni mercedes na njegov rođendan, baš u vrijeme kad je tamošnja vlada pregovarala sa Dajmlerom o kupovini skoro 200 vozila. 

 

U finansijskom izvještaju kompanije Dajmler, čiji je "mercedes" brend, navodi se da su tokom 2007. godine postali aktivni u 12 zemalja centralne i južne Evrope, poslujući preko lizinga. U Crnu Goru, Srbiju i Ukrajinu su na taj način ušli godinu ranije, tako da je već prve godine od lizinga u tim zemljama zarada bila veća od milijarde eura. Lizing u Crnoj Gori je 2006. povećao broj prodatih vozila za 30 odsto, a sa preko šest lizing kompanija sklopljena su 344 ugovora, vrijedna 13,3 miliona eura. 

 

Ukupni državni vozni park u Crnoj Gori ima 1210 vozila, od čega sedam autobusa, 1.163 automobila, šest specijalnih vozila, jedno terensko i 33 teretna vozila. Najomiljenija marka je "audi", a odokativnom metodom bi se reklo da oko deset odsto voznog parka čine Mercedesova vozila. Drugu metodu, osim odokativne, nijesmo uspjeli da sprovedemo, uprkos nastojanju. 

Upravi policije, koja ima najveći broj Mercedesovih vozila u svom voznom parku, pitanja smo proslijedili oko podneva. Četiri i po sata kasnije, taman pred kraj radnog vremena, portparolka Tamara Ralević nam je saopštila da oni te podatke nemaju i da se obratimo Vladi. U vladinom birou za informisanje su nas uputili na Generalni sekretarijat, gdje su se zgranuli i pitali: "Ma je li moguće da su vas proslijedili nama?". U dobar čas se sjetismo novoformirane Uprave za imovinu, čiji smo broj telefona "skinuli" sa oglasa za prijem pripravnika, i veseli ženski glasić nas nauči kako treba da im uputimo faks, a oni će onda da vide. Šta li o tome misli vicepremijer i ministar informacionih tehnologija Vujica Lazović, koji je cijelu Vladu stavio na elektronski pogon, nijesmo uspjeli da saznamo. Radni dan je istekao.