Mještani u slivu rijeke Morače na jučerašnjoj javnoj raspravi o nacrtima detaljnog prostornog plana višenamjenskih akumulacija (DPP) i strateške procjene uticaja na životnu sredinu (SEA) saopštili su da strahuju da li će im biti nadoknađena šteta za potopljene kuće i imanja, te šta će biti sa grobljima. Pojedini učesnici rasprave upozorili su da bi realizacija tog projekta mogla imati i katastrofalne posljedice. Podgoričanin Božidar Vujošević smatra da bi buduće brane na Morači mogle da budu prava hidroenergetska bomba, koja bi mogla ugroziti opštine Podgoricu i Danilovgrad. On je poručio nadležnim da je prilikom izrade ta dva dokumenta trebalo koristiti i ranija istraživanja u slivu Morače.
Miloica Šćepanović iz Međurječja kazao je da mještani strahuju da li će im biti nadoknađena šteta u slučaju potapanja kuća i imanja.
Predstavnik Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine Predrag Bulajić saopštio je da će u slučaju gradnje brana na Morači u tom području biti potopljeno 800 hektara obradivog i 400 hektara neobradivog zemljišta.
- Eksproprijacija zemljišta u potpunosti je definisana zakonskim popisima. Vršiće se na osnovu podataka iz katastra nepokretnosti, i treba da se hitno pokrene postupak kod svih građana da sprovedu ostavinski postupak, jer će samo zakoniti vlasnici moći da učestvuju u tom procesu - objasnio je Bulajić.
Kada je u pitanju izmještanje grobnih mjesta, Bulajić je kazao da je dogovoreno da mještani zajedno sa lokalnom upravom popišu svaki grob koji treba izmjestiti i za svaki pojedinačni slučaj iskažu interes i želju na koji način to treba regulisati. On smatra da nije rješenje da se groblja sele u Podgoricu.
Doktor Vukajlo Radonjić tražio je objašnjenje da li je rađen elaborat o zaštiti stanovništva nizvodno od brana u slučaju da dođe do njihovog pucanja, dok je inženjera Srđana Miljanića zanimalo koliko mladih iz Podgorice može očekivati nova radna mjesta u slučaju gradnje objekata.
Maksima Draškovića iz Veljeg Dubokog zanimalo je kako će to selo biti povezano sa svijetom nakon gradnje brana na Morači. Odbornik u SO Glavnog grada Slobodan Radunović pitao je da li je izgradnja hidroelektrane u Plužinama bila pilot projekat ako su brane na Morači "megaprojekat".
Ekonomisti i slikaru Veselinu Đuroviću nije jasno kako iseljavanje stanovništva iz sliva Morače može biti demografski podsticaj.
Bulajić je rekao da će oblast Rovaca "dobro proći" u pogledu infrastrukture kada je u pitanju planirana gradnja brana na Morači. On tvrdi da će dobiti novu magistralu koja će se približavati njihovim naseljima.
Govoreći o elaboratu zaštite stanovništva usljed eventualnog rušenja brana, Bulajić je kazao da je ta oblast osjetljiva i da postoji detaljna i precizna dokumentacija u idejnim projektima koji postoje u Elektroprivredi.
-U planu stoji da će, zajedno sa elektranama, biti ukupno 504 nova radna mjesta, od čega u oblasti hidroenergetike 192, poljoprivrede 62 i turizma 250.
Izgradnja elektrana trajaće najmanje šest godina, a njihova eksploatacija najmanje 100 godina - istakao je Bulajić.
Bez garancije za jeftiniju struju
Odgovarajući na pitanje koja je garancija da će struja nakon izgradnje HE biti jeftinija, Bulajić je rekao da plan izgradnje ne daje takve garancije.
- Plan ne daje garancije da će struja biti jeftinija, niti ima te mehanizme, niti mu je to zadatak. Tržište elektroenergetike će 2015. godine biti potpuno otvoreno, u skladu sa tržištem Evropske unije - izjavio je Bulajić, dodajući da će koncesija biti izdata na 30 godina, poslije čega država Crna Gora postaje vlasnik tih objekata. On je rekao da će za eksproprijaciju zemljišta biti potrošeno 54 miliona, a za putnu mrežu 57 miliona eura.
Diplomate traže poštovanje direktiva
Predstavnici diplomatskog kora pozdravili su izgradnju obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori i poručili da se treba pridržavati direktiva EU, saopšteno je iz Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine. Ministar Branimir Gvozdenović juče je razgovarao sa predstavnicima diplomatskog kora povodom javnih rasprava o nacrtima detaljnog prostornog plana višenamjenskih akumulacija na Morači i strateške procjene uticaja na životnu sredinu.
Kako je saopšteno iz Vlade, predstavnici diplomatskog kora spremni su da pomognu Crnoj Gori kroz pružanje ekspertske pomoći za usklađivanje nacionalnog sa evropskim zakonodavstvom.
Gvozdenović je, kako se navodi, podstakao ambasadore da daju inpute, sugestije i predloge koji će oba dokumenta učiniti boljim.
Mugoša zavodio red
Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, koji je bio domaćin jučerašnje javne rasprave, učesnike skupa ograničio je da u tri minuta postave pitanja nadležnim o dokumentima povodom kojih je organizovana rasprava. Iako su brojni učesnici negodovali, Mugoša je objasnio da je to iz razloga racionalnosti te da će kasnije imati priliku za komentare.
Mitropolija organizuje raspravu
Mitropolija crnogorsko-primorska i manastir Morača organizovaće danas u Podgorici okrugli sto "Hidroelektrane i ugroženost manastira Morača". Skupu će, kako je najavljeno iz Svetigora pres, prisustvovati mitropolit Amfilohije, više ministara i brojni eksperti iz zemlje i okruženja. .
Verbalni sukob
Izlaganje izvršnog direktora NVO "Grin Hom" Darka Pajovićem obilježio je i verbalni duel sa gradonačelnikom Mugošom. Pajović je prokomentarisao da mediji imaju više senzibiliteta prema NVO nego predstavnici vlasti. Mugoša je poručio Pajoviću da "ne koristi upadice oko vlasti i NVO sektora", te da počne sa izlaganjem.
Ispuniti socijalne i ekološke uslove
Crnogorska vlada može iskoristiti dio novca iz programa "Promocija obnovljivih izvora energije" i za gradnju novih hidroelektrana, saopštila je Dragica Sekulić, lokalni energetski konsultant njemačke razvojne banke. Ona je podsjetila da je njemačka vlada prošle godine izdvojila 80 miliona eura za promociju obnovljivih izvora energije.Prema njenim riječima, u ovoj fazi pripreme projekta izgradnje hidroelektrana na Morači njemačka razvojna banka nije u poziciji da procijeni opravdanost projekta.
- Detaljna procjena biće izvršena nakon svih relevantnih studija koje budu sprovedene uz podršku Međunarodne finansijske organizacije. Njemačka razvojna banka već finansira "zelene programe" u Crnoj Gori. Svi projekti moraju da ispune, između ostalog, socioekonomske i ekološke standarde "njemačke razvojne saradnje". Odluka o našoj podršci ili promociji nekog projekta je predmet sveobuhvatne društvene, ekološke, tehničke i finansijske procjene - istakla je Sekulićeva.
