Svi ćemo krenuti na sever
Danska namerava da istakne zvanične pretenzije na Severni pol. Prema podacima danskih medija, svoju Severnu strategiju Kopenhagen namerava da objavi u junu. U dokumentu se ističu zahtevi na epikontinentalni pojas u pet zonama oku Farerskih ostrva i Grenlandu, uključujući Severni pol. Prijave arktičkih država za učešće u epikontinentalnom pojasu razmatraće se u UN, a treba ih podneti Organizaciji najkasnije 2014. godine.
Broba za Arktički region posebno se zaoštirla u poslednjoj deceniji. Uzrok je jasan: prema proračunima eksperata, istražena nalazišta nafte i gasa osiguraće čovečanstvo za još maksimalno 40 godina, a na Arktiku je koncentrisano do četvrtine svetskih rezervi nafte i gasa. Arktički region je bogat i ugljem, zlatom, bakrom, niklom, olovom, platinom.
Glavnih faktora na Arktiku ima pet – to su Rusija, SAD, Kanada, Norveška i Danska. U četiri zemlje dokumenti o nemerama i strategijama osvajanja regiona usvojeni su još pre dve-tri godine. U Danskoj će se sopstvena strategija, sudeći po poslednjim podacima, pojaviti narednog meseca.
Kako ističu analitičari, Danska, bez obzira na članstvo u EU i NATO-u trudila se da očuva izbalansirane odnose sa drugim pretendentima na Severni pol. Navode i glavni uzrok takvog stava: u slučaju stihijske podele arktičkih teritorija Kopengahen će izgubiti više od stalih učesnika ove podele. Zato je sasvim logično što dansko rukovodstvo predlaže Rusiji, Kanadi, SAD i Norveškoj izradu zajedničkih principa obeležavanja arktičkih granica na međunarodnoj konferenciji.
Što se tiče pretenzija Kopenhagena na Severni pol, kao i kod ostalih učesnika igre, i kod Danske postoje izvesne osnove, istakao je u intervjuu za Glas Rusije ekspert Instituta države i prava Vasilij Guculjak.
Danska je jedna od pet priartkičkih država. U tom sektoru svaka od njih ima pravo na epikontinentalni pojas u predelu od 200 nautičkih milja. Ali Danska smatra da može da računa na više. Zato ona priprema dokumenta, očigledno za predaju komisiji za granice epikontinentalnog pojasa. To se uklapa u danas postojeći međunarodno-pravni režim na Arktiku.
Osnovni sporovi, da podsetimo, vode se oko pripadnosti rta Lomonosova. Vrednost ovog podvodnog grebena koji se pruža preko dna Ledenog okeana u tome je što on prolazi u regionu Severnog pola. I zemlja koja dokaže da greben predstavlja nastavak njenog kontinentalnog pojasa, imaće pravne osnove da smatra svojim ne samo pol, već i arktičke teritorije koje ga okružuju. Ruska prijava leži u UN već nekoliko godina. Ipak istraživanja dna Severnog Ledenog okeana Moskva ne prekida – svake godine nove ekspedicije donose sve više podataka u podršku tome da greben Lomonosova počinje na ruskom kontinentu. Ipak komisija, po svemu sudeći, daće vreme da se ozbiljno pripreme i drugi učesnici arktičkog procesa. Čekamo 2014. godinu. Istina, dok se čeka odluka, Kanada već pušta krstarice u arktičke vode. A severnoevropske zemlje dogovaraju se da naprave mini-NATO za čuvanje Arktika od Rusije. To je i jasno – cena pitanja je prevelika. Ipak čuvena severna suzdržanost, naravno, pomaže da se obuzdaju emocije.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















