Vojnici koji su nestali u ratu
Pre 25 godina sovjetska vojska je napustila Avganistan. Međutim, još uvek se traže nestali vojnici. Nikolaj Bistrov je za vreme rata dospeo u zarobljeništvo i postao je lični čuvar komandira mudžahedina Ahmada Šaha Masude.
Sad skoro svake godine po nekoliko meseci pomaže specijalnom komitetu u potrazi za bivšim sovjetskim vojnicima u Avganistanu. Nikolaj Bistrov i Jurij Stepanov koji su se uz njegovu pomoć vratili u domovinu ispričali su svoje priče „Glasu Rusije“.
Nikolaj Bistrov je rođen 1964. godine u Krasnodarskoj pokrajini. Pozvan je u vojsku s osamnaest godina. Nekoliko meseci kasnije bio je zarobljen u Avganistanu. Pokušao je da pobegne, ali bez uspeha. Čudom ostavši u životu posle batina, sreo se s komandirom mudžahedina Ahmadom Šahom. Posle drugog neuspešnog pokušaja da pobegne pomirio se sa sudbinom. Naučio je jezik, naučio je da živi među Avganistancima i primio je islam. Oko dve godine kasnije, spremajući se da se povuče, Masud je pružio vojnim zarobljenicima priliku da se vrate u domovinu, ali je Bistrov odlučio da ostane.
- Masud nas je sve okupio, sedmoricu ljudi, i rekao je: „Ko želi da ide u inostranstvo? Ko želi da se vrati u Sovjetski Savez? Ili u Ameriku, ili u Englesku, ili u Paksitan, ili u Iran?“ „Ali, svi smo se tada plašili da se vratimo u domovinu. Svi su rekli: „Hoćemo u Ameriku.“ Jedan je rekao: „Hoću u Francusku.“ Samo ja nisam podigao ruku. Pitao je: „Zašto nisi podigao ruku? – Kažem: „Neću nikuda da idem.“
Bistrov je dugo godina služio u ličnoj čuvarskoj službi Ahmada Šaha. Nikoga nije puštao kod njega bez prethodnog pretresa: ni novinare, ni činovnike, čak ni prijatelje. Kasnije se oženio daljom rođakom svog šefa. Danas imaju dva sina i kćerku s kojima žive u Rusiji. Bistrov se u zavičaj vratio posle jedanaest godina.
U Rusiji Bistrov sarađuje s Komitetom za poslove vojnika-internacionalista. Skoro svake godine po nekoliko meseci provodi u Avganistanu. Tamo traže grobove netragom nestalih sovjetskih vojnika i vraćaju posmrtne ostatke u domovinu:
- Želim da pronađem sve momke. Zato što sam se živ vratio. I želim da vratim njihove ostatke roditeljima. Da bi roditeljima bila mirna duša što im se sin vratio, čak i ako nije živ, i da bi mogli da ga sahrane. Poznajem ljude iz Avganistana, znam njihovu psihologiju i običaje. Dok budu sarađivali sa mnom radiću na tome. Uvek razgovaraju sa mnom, ne odbijaju. Znate, dok i poslednji vojnik nije sahranjen rat nije završen. A ja želim da završim ovaj rat.
Ova putovanja u Avganistan pomogla su da se u Rusiju vrate i preživeli vojnici koji su zarobljeni otprilike u isto vreme kad i Bistrov. Jedan od njih bio je Jurij Stepanov. U zarobljeništvu mudžahedina proveo je preko dvadeset godina. Evo kako se seća svog povratka u domovinu:
- Kasnije, kad smo dobili avganistanske pasoše i došli do Kabula, sreli smo se s Nikolajem i on nam je objasnio šta je i kako stoje stvari u Rusiji, da je to već druga Rusija, da treba pomoći grupi za traganje.
Četvrt veka posle završetka rata traganje za nestalim vojnicima se nastavlja. Nikolaj Bistrov i ljudi s kojima radi su ubeđeni u to da treba utvrditi sudbinu svakog nestalog u Avganistanu.
Kira Kalinina,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Avganistan
- rat
- godišnjica
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















