Šta je dovezla prva ruska diplomatska misija
Spoljna politika Rusije u vreme pre Petra Velikog bila je ograničena uglavnom odnosima sa Turskom, Švedskom i Poljskom. Sve je promenilo Veliko poslanstvo, koje je organizovao tada još car. To je bila prva diplomatska misija u Zapadnu Evropu. U njene zadatke ulazilo je ne samo proširenje međunarodnih odnosa, već i upoznavanje sa poretkom i dostignućima evropskih zemalja.
Kao što se zna, ono što je za Rusa dobro, za Nemca je smrt i suprotno. Ali Petar Veliki nije smatrao tako. Zato, probivši prozor u Evropu, pored novih vojnih tehnologija, dostignuća u razvoju industrije i tržišnih odnosa bilo je prihvaćeno i mnogo suvišnog, tuđeg ruskom čoveku, smatra glavni naučni saradnik Instituta ruske istorije RAN Vladimir Lavrov.
- On je mnogo na Zapadu preuzimao čak bez razmišljanja. Kod nas u filmovima vole da prikazuju kako je Petar lično brijao brade. Veselo, zar ne? Ali u stvari tu nema ničeg zabavnog. Praktično čitavo stanovništvo bili su vernici, i vernici muškarci, kao i Hristos, nosili su brade. Za muškarca tog doba ostati bez brade bilo je isto što i skinuti se go. Ali Petar je to pozajmio u Zapadnoj Evropi. Šta je to dalo za kulturu, za ekonomiju? Čitav niz takvih preobražaja i pozajmljivanja, i naziva, puno nemačkih naziva. Rusija nije Evropa i nije Azija, ni Istok, ni Zapad. Rusija je Rusija.
Ipak reforme su bile neophodne. Takođe kao i izlazak na Baltičko more. I izgradnja flote. Za razvoj istih tih trgovačkih odnosa, pa i za zaštitu svojih granica. Zato je Petar postavio zemlju naglavačke, ali postigao je ipak intenzivni razvoj, a pored toga rešio je geostrateški problem, sa kojim nisu izlazili na kraj njegovi prethodnici: Rusija je postala pomorska sila i važan deo svetskog tržišta. Bez obzira na to što političko iskustvo Evrope nije zainteresovalo Petra, govori docent katedre za regionalnu istoriju Istorijsko-arhivskog instituta RGGU Sergej Šokarev.
- Evropsko političko iskustvo bilo je potpuno netraženo. Lokalnu evropsku samoupravu Petar je takođe ovaplotio u krajnje svojevrsnim formama. Mada se gradska većnica granica delimično po timu zapadnoevropskih, parlamentarne institucije nisu mogle da zažive do početka dvadesetog veka. Ali uzimajući u obzir to što je od doba Petra Rusija postala jedna od vodećih država Evrope, i igrala jednu od ključnih uloga u evropskoj politici, govoriti o neravnopravnosti između Rusije i Evrope prilično je teško.
Međunarodni položaj velike sile promenio se u mnogome zahvaljujući Petrovom evropskom iskustvu. Ali važno je takođe to što je promenjeno viđenje Rusije u svetu. Ogromnu i nerazumljivu zemlju ranije nisu smatrali evropskom. Posle Petrovih reformi, Rusija je počela da učestvuje u međunarodnim sporazumima i savezima. A diplomatija je bila proglašena najvažnijim instrumentom regulisanja međunarodnih odnosa.
Olga Solomatina,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »















