Priivid fiskalne stabilnosti

U krizi koja dramatično trese Bosnu I Hercegovinu sve oči su uprte u ubiranje prihoda od indirektnih poreza jer je to, u opštem siromaštvu, ostala jedina slamka spasa za kakvu – takvu fiskalnu stabilnost . Zato je sa zebnjom konstatovano određeno usporavanje rasta prihoda koje je bilo ispoljeno u maju. Stoga, samo na prvi pogled može izgledati utješna ocjena ekonomista Uprave uza indirektno oporezuvanja BiH da je naplata prihoda od indirektnih poreza stabilna. Prema preliminarnom izvještaju UIO, na nivou pet mjeseci isplaćeno je 1,63 posto manje povrata PDV-a, što je u konačnici donijelo kumulativni neto rast prihoda od 1,44 posto. Međutim, pažljivije komparativne analize će pokazati da nema mjesta optimizmu jer ukoliko se uporedi naplata iz prvih pet mjeseci ove godine sa istim periodom 2008. , dakle, na ulaznom pragu kriznog razdoblja, tada trendovi pokazuju drugačiju sliku, upozoravaju u najnovijem biltenu ekonomisti UIO. Naime, u prvih pet mjeseci 2012.godine, u odnosu na isti period 2008., ukupni neto prihodi su manji za 1,38 posto. Prihodi od PDV-a u neto iznosu su se zadržali na istom nivou, ali su zato kod ostalih vrsta prihoda zabilježene drastične promjene naniže. Prvo što upada u oči je posljedica četvorogodišnje primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju što je dovelo do toga da su prihodi od carina smanjeni za čak oko 70 posto. Prihodi od putarine uvećani su čak za 46,44 posto ali to je posljedica povećanja tog nameta kao i u slučaju konstantnog povećanja akciza na cigarete što je rezultiralo rastom prihoda od tih akciza za 118 posto. Takav slučaj nije i sa akcizama na naftne derivate jer je njihov rast sveden na svega 39 procenata što je posljedica diferencirane akcizne politike. No, sve ove elemente treba uzeti sa izvjesnom rezervom zbog ćudljivog kretanja cijena na svjetskim berzama i tamošnjim kretanjima cijena nafte i hrane. Osnovni uzrok fiskalne nestabilnosti u budućnosti će biti niska privredna aktivnost i nekonkurentnost domaće privrede što će usloviti dalji pad kupovne moći .T o su bolesti koje će, bez obzira na kretanje krize, i dalje pratiti domaću ekonomiju i budžete koji se ne koncipiraju sa naglašenom razvojnom komponentom već kubure sa velikim socijalnim pritiscima koji podrivaju krhku stabilnost koja zavisi od kreditne štake na koju se budžeti oslanjaju. Šta će biti kada se to finansijsko pomagalo izmakne politika neće ni da zamisli a morala bi sa tim da se suoči dok ne bude kasno.