Dani Džingiza Ajtmatova
Pisac-prorok, beduin savesti, autor knjiga koje su postale blago čitavog sveta – takvim rečima govore o stvaralaštvu istaknutog sovjetskog pisca, klasika ruske i kirgiske književnosti Čingiza Ajtmatova. 12. decembra on puni 85 godina. U čast ovog datuma večeri posvećene čuvenom prozaiku organizuju se u Rusiji i čitavom prostoru ZND, kao i u drugim stranim zemljama – Turskoj i Japanu, Indiji i SAD, Kini i Austriji.
U Moskvi je Džingizu Ajtmatovu posvećen ciklus od 14 večeri – Ajtmatovski dani. Njihov organizator je Biblioteka strane književnosti. Učesnici, naravno, sećaju se poznatih autorovih dela: priče Džamila i Zbogom, Đulsari!, filozofskih romana Plaha i Dan duži od veka. Na programu je retrospektiva filmova snimljenih po knjigama ovog pisca još u sovjetsko vreme. Na primer, film Andreja Končalovskog Prvi učitelj, film Larise šepitko Žega, Crvena jabuka Tolomuša Okejeva. Osim toga, u Moskvi je otkriven spomenik Džingizu Ajtmatovu. Njegov autor je ruski skulptor Georgij Franguljan koji smatra da su književni likovi Ajtmatova jedno od najboljih nadahnuća za skulptorski rad.
- U tom je sila njegovog talenta: njegov poetski, romantičarski, filozofski dar mogao je da pruži čoveku likove koji ostaju sa njim čitavog života. Oni su monumentalni, oni su značajni. Oni su nezaboravni, u svakom slučaju za mene. Kod njega svaka reč zlata vredi. On je radio u dubinu.
Ajtmatov je kao pisac debitovao još krajem 50-ih godina i do sredine 60-ih je pisao na rodnom kirgiskom jeziku, zatim samo na ruskom. Njegova dela su počela da se prevode odmah. Prvo, na primer, sa kirgiskog na francuski, a kasnije sa ruskog na desetine stranih jezika. U Rusiji, kao i u Kirgiziji, Ajtmatovljeva dela odavno se nalaze u školskom programu zajedno sa delima korifeja svetske književnosti. Ali tšeko da je mladi Ajtmatov predvideo takvu sudbinu kada je studirao na poljoprivrednom institutu, radio kao zootehničar i s vremena na vreme pisao za novine kratke beleške. Njegov put pisca nije bio lak. I na tom putu nisu bili samo dobronamerni ljudi, podvlači pesnik i prevodilac sa tjurkskih jezika Mihail Sineljnikov.
- On ne pripada genijima kojima je svetska kultura pripala „u kolevci“ – on ju je osvajao. On je izbacivao lavinu misli, osećanja, umetničkih likova, ali kod njega se sve uvećavalo – njegova suma ideja uvećavala se godinama. On je bio višeslojan. Video sam ga sa čitaocima – vrlo tanan, pažljiv. Video sam ga kao dobrog. Video sam ga nadmenog – to se odnosilo na one ljude koji su mu trovali mladost, a zatim zavisili od njega...
Književni i društveni ugled Čingiza Ajtmatova u SSSR bio je ogroman. Bio je na mnogim odgovornim dužnostima, a 1990. godine stao je na čelo ambasade SSSR u Luksembrugu.
Kako bi se sreli sa klasikom mnogi društveni i kulturni poslenici su od sredine 80-ih redovno dolazili u kirgiski grad Čolpon-Ata na obali neobično lepog planinskog jezera Isik-Kul. Tamo je Čingiz Ajtmatov organizovao međunarodni susret intelektualaca – Isik-Kulski forum koji je, bez preterivanja, okupljao najbolje ljude planete.
Olga Bugrova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Golos Rossii/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- književnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da je odluka „zasnovana na dokazima i stručnim procenama“...
Neverovatno finale u skoku uvis obeležilo je Svetsko prvenstvo u Tokiju, a srpska atletičarka Angelina Topić osvojila je bronzanu medalju. Finale je dva puta prekidano zbog jake kiše, ali je...
„Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
"Kada smo dobili poziv iz Brazila da učestvujemo na Svetskom prvenstvu, jedino smo selektor i ja verovali da je to ostvarivo. Govorili su da smo ludi, da nećemo uspeti...
Na Atletskom stadionu u Kraljevu danas je održan prvi dan Prvenstva Srbije za seniore, uz učešće čak 260 takmičara iz cele zemlje. Publika je uživala u vrhu...
Ostale novosti iz rubrike »
















