Povodom rezultata trostranog sastanka u Ženevi o kiparskom regulisanju
Naredna runda pregovora o kiparskom regulisanju završena u sredu u Ženevi protekla je u zatvorenom formatu. Kako je objasnio njen učesnik, generalni sekretar UN Ban Ki Mun, predsednik Republike Kipar Dimitris Hristofias i lider kiparskih Turaka Derviš Eroglu odustali su od razgovora sa novinarima zbog vrlo osetljivog pregovaračkog procesa. Ipak, Ban Ki Mun je podvukao da oba lidera rade na tome da zbliže svoje stavove posredstvom niza predloga za uspostavljanje mostova. Temu nastavlja analitičar Petar Iskenderov.
Suzdržanost učesnika pregovora dobro je poznata. Danas kiparsko regulisanje preživljava mal te ne najsloženiji period pošto je ostrvo bilo podeljeno 1974. godine. Kako je priznao sam Ban Ki Mun, strane treba da regulišu čitav niz ključnih pitanja – od izrade mogućih principa funkcionisanja jedinstvene države, do rešavanja problema izbeglica i raseljenih lica, koji čine petinu jednomilionskog stanovništva ostrva.
Na sitauciju utiče čitav niz negativnih faktora – između ostalog strog stav turske zajednice i Turske koja iza njega stoji. Samoproglašenu Tursku Republiku Severni Kipar koja postoji na severu ostrva priznala je samo Anakra i na njenoj teritoriji nalazi se 45000 turskih vojnika. Derviš Eroglu koji je pobedio na izborima održanim u aprilu 2010. u turskoj zajednici poznat je po svojim nacionalističkim stavovima. I mada je poslednjih meseci on teorijski priznao mogućim ujedinjenje ostrva na osnovu federacije, Turci sa Kipra i dalje ne odustaju od svoje samoproglašene nezavisnosti.
Paradoksalno, ali i sama EU objektivno olakšava kiparskim Turcima korišćenje taktike ucene. Formalno EU priznaje celovitost ostrva: upravo u takvom svojstvu Republika Kipar postala je 2004. godine član ove organizacije. Ipak za poslednjih godinu dana Brisel nije izradio nikakve jasne predloge za regulisanje situacije, koja vrlo liči na drugu konfliktu evropsku zonu – Kosovo. I na Kipru, i na Balkanu EU oseća deficit delotvornih modela regulisanja. Računalo se samo na ideju evropske integracije, koja će navodno sama rešiti sve probleme. Ipak problemi se ne rešavaju, tim pre što Brisel ne zna šta da radi i sa samom Turskom. Ankara je zvanični kandidat za stupanje u EU, mada su pregovori o prijavi praktično zamrznuti. Treba li se čuditi rastu nacionalizma u samoj Turskoj i na severu Kipra? Vidi se ozbiljni međunarodno-pravni problem, potvrdio je u razgovoru za Glas Rusije ekspert za Grčku i probleme Sredozemnog mora Instituta za opštu istoriju RAN Artjom Ulunjan:
U kiparskom regulisanju postoji ozbiljna kolizija. Ona se sastoji u tome što postojeća međunarodna pravila i zakoni stupaju u sve veću protivrečnost sa realnom sitaucijom. I mnogo će sada zavisiti od stava Turske. Za sada Ankara ne namerava da odustane od priznanja Turske Republike Severnog Kipra i ne planira da povlači odatle svoje trupe. Šta više, Turska je u iskušenju da iskoristi pitanja kiparskog regulisanja za ucenu EU u cilju sopstvene integracije u EU. A to pretvara Kipar u arenu složenih geopolitičkih igara i kombinacija.
Narednih nedelja u razvoj sitaucije na Kipru može da se umeša novi faktor. U martu u grčkoj i turskoj zajednici će proteći nepredvidivi parlamentarni izbori. I po podacima izvora, bliskim ženevskom susretu, Ban Ki Mun pokušava da ubedi partnere da reše sporna pitanja za vreme preostalo do glasanja.
- Izvor
- Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















