Ana Jaroslavovna
Početkom 90-ih godina 20. veka ukrajinska ambasada u Parizu obratila se Ministarstvu inostranih poslova Francuske sa zvaničnom molbom. Ukrajinci su zamolili da se izmeni natpis na jednom nadgrobnom spomeniku. Umesto reči Ana, kraljica francuska, princeza ruska da se napiše Ana, kraljica francuska, prenceza ukrajinska. Bilo je reči o ćerki Jaroslava Mudrov, koja je postala druga žena francuskog kralja Anrija Prvog. Bez obzira na postojanje realnog groba Ane Jaroslavne, koji se nalazi u Francuskoj, u nekim biografskim izdanjima govori se o tome da se ona vratila u Rusiju posle smrti muža, francuskog kralja. U ruskim izdanjima i izvorima ni o kakvom povratku Ane Jaroslavne u domovinu se ne govori. Drugu suprugu francuskog kralja Anrija Prvog Anu Jaroslavnu dovezli su u Francusku 1044. godine. Osam godina ona nije imala dece. 1053, zahvaljujući molitvama svetom Vinsentu rodila je sina Filipa. U znak zahvalnosti za to, Ana Jaroslavna je izgradila u njegovu čast crkvu Svetog Vinsenta u Senlisu. Zatim je sa Anrijem Prvim rodila još dva sina: Roberta, koji je umro rano, i Huga, koji je kasniej postao grof Vermandu. Brak Anrija i Ane bio je očigledno stabilan. U mnogim državnim knjigama, poveljama kojima su se poklanjale olakšice ili su se davala imanja manastirima i crkvama, susreću se zapisi: Uz saglasnost supruge Ane. U prisustvu supruge Ane. Anri Prvi umro je 1060. godien, Ana Jaroslavna se udaljila u Senlis. Između ostalog, na tome se njena „kraljevska“ karijera nije završila. Ana je imala tada oko 35 godina i za dve godine se preudala za grofa Raula Trećeg Valua, najsnažnijeg tada francuskog velmože koji se radi braka sa Anom razveo od svoje supruge. Za to vreme to je bio nečuven postupak. Zato je Papa rimski Aleksandar Drugi izopštio Raula iz crkve i proglasio njegov brak sa Anom nevažećim. Gordi feudalac nije na to obratio pažnju i srećno je proživeo sa Anom 12 godina. Anin sin, kralj Filip Prvi, prvo se hladno odneo prema tom braku, ali se na kraju pomirio i prihvatio je grofa Raula na dvoru. Hroničari su isticali da ga je kralj čak nazivao očuhom. Zna se da je Ana bila jedna od omiljenih kraljica Francuske. Francuski kraljevi su nekoliko vekova polagali zakletvu prilikom stupanja na presto na Remskoj Jevanđelju, rukopisnoj krizi na sataroslovenskom jeziku koju je Ana Jaroslavna dovezla iz Kijeva.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: ru.wikipedia.org/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















