Stara Evropa plovi i tone
Brodovi i njihova istorija liče pomalo na zemlje kojima pripadaju. Jer svaki brod je i model zemlje čija se zastava gordo viori na njegovom jarbolu.
Kao očigledan primer možemo se smelo setiti nesrećne sudbine italijanskog broda Kosta Konkordija, opremljenog poslednjim inženjerskim dostignućima u oblasti aktivne i pasivne bezbednosti.
Italijanski brod bio je proglašen za čudo savremene inženjerske misli, zato se putnici uopšte nisu brinuli da li kurs broda odgovara prethodno prijavljenoj i usaglašenoj maršruti. A kospodin Sketini, ne prateći put navigacije, krenuo je kroz uzani moreuz, pokazujući čuda pomorske veštine plovidbe, što se, nažalost, kako svi znaju, završilo vrlo tragično. Sve zainteresovane strane su tužile zbog nedovoljnog nivoa pomorske kulture i pripremljenosti italijanske posade. Ali postoji i mišljenje da se uzroci nesreće nalaze mnogo dublje od tragičnog akta pomorskog huliganstva.
Vidimo da čim se brod okrenuo na bok, kapetan je seo na čamac na naduvavanje, i ploveći duž brodske palube, na sve načine „kontrolisao sitauciju“, posmatrajući kako se ljudi dave u gužvi i u vodi.
Sudbina italijanskog broda Kosta Konkordija podseća na sudbinu EU i njegovog takozvanog vrednog tereta – jedinstvene slobodne konvertibilne valute evra. Poput Sketinija, evropski upravitelji se osećaju sasvim bezbedno, pošto je iza njihovih leđa sva gorostasna moć jedinstvene zone evra. I evo Evropa, koja je verovala u svoje bezbranične mogućnosti, latila se uspostavljanja sasvim novog finansijskog, i ne samo finansijskog kursa, dalekog od preporuka za korišćenje broda te klase. Iz čega su proistekli žalosni, ali predvidivi događaji – tačnije, sudar sa preprekama i neminovna katastrofa. Jer ne smete se pozivati na nedovoljnu moć motora evrospke ekonomije ili odsustvo iskustva.
Naravno, Evropa će preživeti i pošto stekne plovnu sposobnost, krenuće ka novim obalama. Nesumnjivo, biće i žrtava – po našem viđenju to će biti južnoevropske zemlje, koje su putnici gornjih paluba objedinili pod jednim prezrivim nadimskom PIIGS (Portugalija, Italija, Irska, Grčka, Španija).
Želimo da verujemo da će novi kapetani evropskog broda biti obazriviji i da će pažljivije birati kurs, uzimajući u obzir stabilnosti i plovidbena svojstva svoje konstrukcije.
Kao pouka u našoj priči ostaje da se nadamo da će evropska brodogradilišta porinuti nove brodove za krstarenje uz čija će kormila stati drugi Sketiniji, uspešniji prilikom prelaska Sredozemnog mora sa Severa na Jug.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















