Susret sa vanzemaljcima do 2025. godine
U SAD je puštena u pogon nova astronomska opservatorija čiji je glavni zadatak da traga za vanzemaljcima. Već sada ima 24 radioteleskopa, a kada opservatorija bude dovršena, biće ih 350, osluškivaće nebo, pokušavati da ulove sumnjive radio-signale u rezmeri od jednog do deset gigaherca. Ideja o tome da se među drugim galaksijama može naći nova civilizacija, skenirajući kosmičko prostranstvo, pojavila se još sredinom prošlog veka. Naučnici u SSSR, i u SAD takođe vršili su probne eksperimente u „prisluškivanju“.
Ali rezultata nije bilo i obe zemlje su otprilike pre 20 godina prekinule da finansiraju slične projekte.
Međutim, postoje u svetu i lične inicijative. Astronomi, verujući da se uz pomoć radioteleskopa može dokazati da Zemljani nisu sami u vaseljeni, osnovali su Institut za istraživanje vanzemaljskog razuma - SETI, koji funkcioniše na pojedinačnom požrtvovanju. U okviru tog programa oni su i ranije koristili radioteleskope u raznim opservatorijama po celom svetu. Ali „ozbiljni“ naučnici se prema istraživanjima „braće po razumu“ ne odnose baš ozbiljno, zbog čega su članovi SETI uvek imali problema sa pristupom uređajima. Sada se situacija promenila: 350 teleskopa sa prečnikom tanjira od šest metara 24 časa, danonoćno, sedam dana u nedelji, bez prestanka tragaće za nepoznatim civilizacijama.
Cijena projekta je 50 miliona dolara. A njegovi sponzori su tri superveličine savremene kompjuterske industrije - osnivači kompanija Intel, Cisko sistem i Microsoft - Gordon Mur, Sendi Lerner i Pol Alen. Poslednji je u projekat uložio više od svih - oko 25 miliona dolara. Zato su opservatoriju krstili po njegovom imenu - „Alen teleskop erej“. Sva trojica su prekaljeni biznismeni. I bilo bi čudno da su oni uložili toliko novca ne verujući da će išta dobiti zauzvrat. Po svoj prilici, kompjuterski magovi veruju da će potraga za vanzemaljcima biti ovenčana uspehom. U tome ih podržava rukovodilac programa SETI, astronom Set Šostak:
„To je prva u svetu opservatorija stvorena specijalno radi potrage za vanzemaljskim razumnim bićima i uz njenu pomoć šanse da se nađe nešto takvo naglo se povećavaju. Računamo da ćemo do 2025. godine pronaći minimum jednu zvezdu oko koje se obrće planeta, naseljena razumnim stvorenjima“.
Ipak, svi naučnici ne dele entuzijazam Seta Šostaka. Kako se sa Zemlje vidi oko 400 milijardi zvezda, čak i tako moćnim „Alenovim teleskopima“ trebaće mnogo vremena da otkriju to što su naumili.
EVROPLJANI ODBILI RUSE
Krajem oktobra Evropska kosmička agencija (EKA) odredila je projekte koje će finansirati do 2025. godine. Zajedno sa NASA Evropljani planiraju da pošalju sonde na satelite Saturna i Jupitera, zajedno sa Japancima nastojaće da izbace aparat na asteroid I da izučavaju Sunčevu plazmu. Od saradnje sa Rusijom EKA je odustala. Ruski naučnici su predlagali da zajednički naprave i lansiraju u kosmos do 2015. godine superopservatoriju „Milimetron“. Predviđalo se da taj teleskop sa ogledalom od 12 metara bude toliko moćan da se uz njegovu pomoć može čak istraživati atmosfera planeta koje se obrću oko dalekih zvezda. To je bila dobra šansa da se otkrije planeta poput Zemlje i pokuša da se na njoj nađu razumna bića.
Bez obzira na to što su Evropljani odustali od „Milimetrona“, ruski specijalisti će sami stvarati tu opservatoriju. I 2015. godine ruski superteleskop će zaviriti u dubine kosmosa.
- Izvor
- Glas javnosti
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















