Da li je potrebno ratovati protiv vetrenjača?
Eolske centrale koje su široko rasprostranjene u SAD, Evropi i Aziji, predstavljaju ozbiljnu ekološku opasnost i mogu da dovedu do promene klime na planeti. Naučnici su počeli da govore o tome sasvim nedavno, bez obzira na to što se enregija vetra koristi od vajkada. Prve vetrenjače pojavile su se u Evropi još u 16. veku, i do danas se aktivno koriste za očuvanje životne sredine od štetnih izduvnih gasova. Bum eolskih centrala u Evropi desio se 90-ih 2000-ih godina, a u poslednje vreme investitori su počeli da ulažu novac u izgradnju parkova eolskih centrala na morskim obalama Evrope: u Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Norveškoj i Švedskoj.
Upravo ovde, u mestima masovne koncentracije eolskih generatora, beleži se povećanje temperature vazduha, što po mišljenju naučnika negativno utiče na klimu, faunu i biljke, konstatuje stariji ekspert instituta za energetiku i fiansije Sergej Kondratjev.
Vibracija eolskih generatora dovodi do toga da se kod životinja koje se nalaze i blizini fiksira povećan umor, i one brže umiru. Drugo – smetnje za migraciju ptica, zato što buka koju stvaraju uređaji otežava njihovo kretanje i one gube orijentaciju u prostoru. Takođe smanjuje se brzina vetra, što je opasno za velike gradove, zato što se tamo pogoršava ventilacija, nagomilavaju se štetne supstance od preduzeća i automobila, što ne koristi ekologiji.
Eolski parkovi utiču na promenu brzine prenosa vazdušnih masa, zbog čega klima može da postane kontinentalnija. Ali ne može se govoriti jednoznačno da su eolski generatori štetni, rezimira Sergej Kondratjev.
U odbranu prirodnih izvora za proizvodnju električne energije može se reći: oni su jeftini i jednostavni po svojoj konstrukciji. Jedna eolska centrala u stanju je da izradi količinu energije dovoljnu za čitavu farmu. Vetrenjače ne zahtevaju korišćenje sve skupljih vidova goriva, što je velika pomoć za Evropu, kojoj su potrebni energenti. Osim toga formiranje eolskih parkova otvara nova radna mesta odlično rešenje u vreme sveopšte krize i prateće užasne nezaposlenosti.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/ Torley /cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















