Budžetska poslanica: ekonomija se sprema za krizu
Na početku svog istupanja Vladimir Putin je rekao da zavisnost budžetskog sistema od konjunkture sirovinskih tržišta otežava razvoj naše ekonomije i čini je povredljivom prema spoljnim potresima.
"Glavni činioci rizika se i dalje kriju u visokoj zavisnosti od konjunkture tržišta energenata i sirovina. Naftogasni deficit je suviše velik. Problemi, izazovi za sve nas se kriju u tome, što je potrebno stimulisati ekonomski rast, realizovati opširne socijalne programe, pri tome osigurati budžet od naglih kolebanja cena energenata."
Nezavisni ekonomisti dele zabrinutost predsednika, ali ističu, slične teze su vlasti oglašavale nekoliko puta, rad u tom pravcu se vodi u toku više godina. Pred mikrofonom je glavni ekonomista AFK Sistem Evgenij Nadoršin.
"Slični ciljevi, zadaci, namere su već bili više puta oglašenii ranije u drugim poslanicama, drugim vladinim dokumentima. Što više, rad se u tom pravcu vodi u toku nekoliko godina, oseća se čak i napredak. Nažalost, on nije dovoljan."
2008. godine i Rusija, i Zapad nisu reformisali svoje ekonomije, već su ih branili masovnim finansijskim ulaganjima. Međutim, ruske vlasti ističu da je zahvaljujući akumuliranim rezervama naša zemlja podnela krizu lakše nego druge države. Danas će vlada spremati novi jastuk bezbednosti. Šef države je predložio da se uvede budžetsko pravilo, koje će obuhvatiti i predviđene u budžetu cene nafte, i korišćenje prihoda od naftnog izvoza.
Pri planiranju troškova federalnog budžeta celishodno se zasnivati ne na aktuelnim, čak ni na prognoziranim kotiranjima, koja se stalno menjaju, već na fundamentalnijim pokazateljima. Pri sastavljanju budžeta za osnovu će se uzimati prosečna cena nafte za poslednjih 5 godina, i to godišnji računski period će se povećavati za jednu godinu. Dakle, za 5 godina ruski budžet će se računati već polazeći od prosečne cene nafte za 10 godina.
Što se tiče mehanizma korišćenja naftogasnih prihoda, u slučaju ako faktička cena nafte premaši bazičnu, superprihodi će se akumulirati u Rezervnom fondu ili biti iskorišćeni radi zamene izvora finansiranja deficita federalnog budžeta. Ako je cena niža od bazične, sredstva Rezervnog fonda će pokriti budžetski deficit. To će pomoći državi da ispuni budžetske obaveze pri pogoršanju spoljne konjunkture. Međutim, takav manevar može da smanji resurse vlasti radi reformiranja i razvoja ekonomije.
Ima li vlada šansu da održi svoje obaveze i da se bavi reformiranjem ekonomije? Odgovor na to pitanje mogu da pruže državni programi za razvoj prvostepenih pravaca i grana – o njima je govorio šef države u budžetskoj poslanici. Konkretni planovi realizacije tih programa će biti gotovi početkom 2013. godine.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















