Sećanje na „ruskog Leonarda“
Pavla Florenskog sa razlogom zovu „ruskim Leonardom da Vinči“. Njegova dostignuća u najrazličitijim oblastima ljudskog znanja ne mogu se nabrojati. Izvršio je veliki uticaj na razvoj filozofije i teologije, filologije i istorije umetnosti, matematike i fizike.
U radovima Florenskog skladno su objedinjena naučna istraživanja i hrišćanski pogled na svet. Retki rukopisi, lične stvari i fotografije iz porodične arhive ovog ruskog sveštenika, filozofa i naučnika predstavljeni su na izložbi, koja je otvorena u moskovskom Multimedijalnom art muzeju.
Florenski je imao tragičnu sudbinu. Sveštenik, u revolucionarnim godinama nije odbio duhovni poziv, nije postao emigrant, odgovorivši rečima apostola Pavla: „Budi zadovoljan onim što imaš“. Kada su rušene crkve, maštao je o osnivanju muzeja u Troicko-Sergijevskoj lavri. Predavao je filozofiju na duhovnoj akademiji.
Njegova razmišljanja o pravoslavlju aktuelna su i danas. „Ruska vera je nastala na uzajamnom dejstvu tri sile: grčke vere, koju su nam doneli vizantijski monasi i sveštenici, slovenskog paganstva, koje je dočekalo tu novu veru i ruskog nacionalnog karaktera, koji je na svoj način primio vizantijsko pravoslavlje i preradio ga u svom duhu – pisao je Florenski.
1933. godine naučnik je optužen za kontrarevolucionarnu delatnost i poslat u progonstvo na Daleki Istok. Godinu dana kasnije premešten je u Solovecki logor posebne namene. 8. decembra 1937. godine Pavel Florenski je bio streljan.
Od rane mladosti Florenski se oduševljavao fotografijom. Upravo u fotografijama je nalazio utehu u teškim trenucima života. U radovima i na časovima izneo je osnove filozofije fotografije. Ali on se nije ograničio samo na teoriju. Početkom tridesetih godina usavršio je uređaj, koja omogućava fotografisanje u infracrvenoj i ultraljubičastoj svetlosti, van vidljivog spektra. U progonstvu, baveći se večitim ledom i ledenim kristalima, Florenski je napravio specijalnu kameru za mikroskop postavši jedna od osnivača mikrofotografije.
Na izložbi u Multimedijalnom art muzeju izloženi su crteži Florenskog, namenjeni studentima: šema teritorijalnih migracija antičke filozofije i serija ilustracija za rad „Imaginarno u geometriji“. Treba posebno napomenuti da je prvi put izložen crtež za rad „Okrenuta perspektiva“, koji je posvećen razmatranju percepcije i metoda umetničkog predstavljanja sveta.
„Nažalost, zaboravljamo naše nacionalno blago. Florenski i njegovo stvaralaštvo predstavlja ono čime Rusija može da se ponosi“, naglasila je na otvaranju izložbe direktorka Multimedijalnog art muzeja Olga Sviblova.
Armen Apresjan,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: ru.wikipedia.org/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















