
56 godina od samoubstva Aleksnadra Fadejeva
Dana, 13.maja 1956.g.u 15.sati , u svojoj dači u Peredelkinu, Kuncevkski rejon,pucnjem iz pištolja izvršio je samoubistvo funcioner Saveza pisaca SSSR-a, kandidat za člana CK KPSS, ugledni pisac Aleksnadr Aleksandrovič Fadejev ( 1901-1956 ) autor „Mlade garde „ jednog od najpopularnijih romana ruske književnosti sovjetske epohe .Njegova smrt je izavala velike potrese u političkom i književnom životu Sovjetksog Saveza koji je pod rukvodstvom novog generalnog skeretara Nikite Sergejeviča Hrušćova krenuo putem destaljinizacije i tzv „otopljavanja“u svim društevmim sferama.
Zvanično saopštenje KGB-a
„Istraga je utvrdila da je prethodnog dana , 12.maja u svom stanu u Moksvi Fadejev vodio duge razgovore sa piscima Samuelom Maršekomi P.Pogodnim, a prerdveče je sa 11-godišnjim sinom Mišom stigao u daču u Perdeljino u kojoj je bio do samoubistva.Njegova sekretarica Knipovič je u 12. sati 13 maja izjavila da joj je Fadejev rekao kako posle razgovora sa Maršakom nije mogao oka sklopiti i kako mu nisu pomogla ni sredstva za uspavljivanje ...U 15 sati u kabinet pisca je ušao njegov sin Miša i zatekao mrtvog oca.Prilikom razgledanja njegovog radnog kabineta , saradnici KGB su našli Fadejeva kako leži neobučern u postelji sa prostrelnom ranom u predelu srca.Tu , na postelji se nalazio i pištolj marke „Nagan“i jedna čaura pored.Na noćnom ormariću pored kreveta bilo je pismo adrsovano :“ZA CK KPSS“koje ovom prilikom prilažrmo ...“ Iz zapisnika predsenika KGB SM ,(Saveta ministara, tadašnje sovjetske Vlade) SSSR I.A. Serova, 14. maja 1956.
„Ne vidim mogućnost dalje da živim „( Iz oproštajnog, predsmrtnog pisma Fadejeva)
„Ne vidim mogućnost dalje da živim pošto je umetnost kojoj sam dao ceo svoj život zanemarena od strane samouvereno-neukog rukvodstva partije i više ne može biti popravljena .Najbolji kadrovi književnosti –među kojima i oni za koje nisu mogli ni sanjati carski satrapi-fizički su istrebljeni ili poginuli usled zločinačkog delovanja onih koji su držali svu vlast u svojim rukama...I sada , kad bi i bilo moguće da se sve isparvi, pokazala se primitvnost ,neukost ,uz neverovatnu i ničim potkrepljenu dozu samouverenosti onih koji bi bili obavezni da sve to isprave.Književnost je pripala netalentovanim ljudima, sitnim dušama, zlopamtilima...Ona je postala plod i privilegija novog sloja –i zato je tako ponižena, progonjerna, iugubljena.Samozadvoljstvo toliko odudara od velikog lenjnskog učenja ,a najviše onda kad se njime kunu , njihovim tumačenjima ja ništa ne verujem ubeđen da se od njih može očekivati nešo još i gore nego od samog satrapa Staljina .On je bar bio obrazovan , a ovi sve same neznalice.Moj život kao pisca izgubio je svaki smisao i ja odlazim iz tog života sa prevelikom radošću u znaku izbavljenja od takvog gnusnog postojanja,u kome možeš očerkivati samo da se na tebe obruši podlost, laž, kleveta .
Dopuna zapisnika predsedniksa KGB pri Savetu ministara (SM) I.A. Sjerova, 1956.g.:
„Kao dopuna našem saopštenju od 14.maja t.g. povodom smrti književnika Fadejeva referišem...“
Na osnovu istražnog materijala može se zaključiti da je Fadejev izvršio samoubustvo usled rastrojstva nervnog sistema, narušenog dugotrajnom zloupotrebom alkohola i opšteg bolesnog stanja organizma.“
Priredio i preveo: Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















