Stanovnici Evrope će početi da govore na maternjem jeziku
Prvog aprila će u zemljama Evropske zajednice početi prikupljanje potpisa za podršku referenduma o izjednačavanju statusa državnih jezika i jezika nacionalnih manjina.
Za 60 godina svog postojanja Evropska unija je prvi put dala građanima pravo da pokreću referendume i da unose ispravke u zakone. Ideja da se na svenarodno razmatranje iznese upravo tema „malih“ jezika rodila se prošle jeseni kad se u Letoniji održavao referendum o statusu ruskog jezika. Tada je skoro 75 procenata građana zemlje, koji su učestvovali u plebiscitu, glasalo protiv državnog statusa ruskog jezika. A ljudi koji govore ruski ima mnogo i u Nemačkoj i Francuskoj, a ne samo u baltičkim zemljama, ističe politikolog Valerije Ostrovski.
Tamo je specifična situacija, tamo ljudi ne pretenduju na neki zvaničan status, oni jednostavno žele da dobiju pomoć od države kako bi vaspitavali decu na maternjem jeziku, kako bi deca znala ruski jezik i ne bi gubila vezu s domovinom.
Uz pomoć građanske inicijative na referendum se može izneti bilo koje pitanje. Samo treba prikupiti najmanje milion potpisa stanovnika iz minimum sedam zemalja Evropske unije i podneti dokument u Briselu. Evropska komisija, naravno, može da odgovori negativno, ali to još ne znači da je stvar izgubljena, rekla je u ekskluzivnom intervjuu za «Glas Rusije» inicijator prikupljanja potpisa, evropski poslanik iz Letonije Tatjana Ždanok.
Mogu se promeniti formulacije, mogu se voditi sporovi. EU je građansku inicijativu pokrenula kako bi približila građane strukturama koje donose odluke. Na primer, Katalonija, Vels i Škotska imaju svoje parlamente i realno predstavljaju autonomije, ali njihovi jezici nemaju državni status. To protivreči principu ravnopravnosti. U Briselu ne mogu tek tako, zbog političkih razloga, da ignorišu volju značajnog broja građana Evropske unije.
U zemljama Evropske unije žive Baski i Katalonci, Bretonci i Rusi, druge nacionalne manjine. Predstavnici mnogih od njih vrlo teško čuvaju svoje kulturne tradicije. Govori politikolog Valerije Ostrovski.
Postoji izuzetno star evropski narod – Frizi. Ostalo ih je samo 400 hiljada ljudi. I prirodno je da i na teritoriji Nemačke, i na teritoriji Holandije, gde žive, Frizi žele da govore na svom jeziku, da održavaju svoje kulturne tradicije. I takav mulitkulturalizam Evropi neće naneti štetu, već će je, naprotiv, učiniti jačom nasuprot lažnom multikulturalizmu. (...)
Pokretači referenduma se nadaju da će uspeti da ga održe već ove jeseni. Međutim, Evropska komisija može i samostalno da prihvati sve predloge poslanika na zakonodavnom nivou.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/nguy1/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Moskva mora da izoštri nuklearno odvraćanje, revidira doktrinu i porazi Kijev kako bi sprečila širi rat sa Zapadom i silama NATO-a...
Izraelski špijuni po narudžbini mešali su se u izbore na Kipru i u Sloveniji...
Čini se da se moć Ukrajine menja iza kulisa...
Ono što su SAD i Izrael videli kao brzu kampanju, Iran vidi kao borbu za opstanak. Troškovi rastu, a kraj se ne nazire....
Analizirajući razloge rastuće globalne tenzije poslednjih godina, ne može da se ne obrati pažnja na dosledan niz odluka političkih elita zapadnih država koje su dovele do degradacije režima kontrole...
Posle dana „šatl diplomatije“ sa Kijevom, Vašington ide direktno u Moskvu – zaobilazeći EU i proveravajući koliko Zelenski može da se odupre američkom pritisku dok se linija fronta urušava....
Ostale novosti iz rubrike »
















